MEK će predložiti ponovno pokretanje akcije Limitirane cijene

Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) ove sedmice će, nakon šestomjesečne pauze, predložiti Vladi ponovno pokretanje akcija Limitirane cijene, kojom bi trebalo da budu ograničene cijene određenih prehrambenih proizvoda.

Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) ove sedmice će, nakon šestomjesečne pauze, predložiti Vladi ponovno pokretanje akcija Limitirane cijene, kojom bi trebalo da budu ograničene cijene određenih prehrambenih proizvoda. 

 

Posljednji put ta akcija je bila na snazi od septembra prošle do kraja aprila ove, piše Pobjeda.

 

Još nije poznato koje će se namirnice naći na toj listi, ali prema navodima iz MER-a, fokus bi trebalo da bude na domaćim proizvodima. 

 

Radna grupa koja okuplja predstavnike MER-a, Privredne komore (PKCG), trgovaca i proizvođača hrane trebalo bi da u narednih nekoliko dana usaglasi listu proizvoda. 

 

Iako je krajem januara, nakon odluke da se akcija produži do kraja aprila, ministar ekonomskog razvoja Nik Gjeloshaj saopštio da se to ne bi desilo da su se pitali trgovci, ovog puta je nakon sastanka sa privredom kazao da će sva rješenja biti zasnovana na partnerstvu i dijalogu, a ne na jednostranom nametanju mjera.

 

Predstavnici Unije slobodnih sindikata (USSCG) smatraju da je reakcija MER-a zakašnjela, imajući u vidu kontinuitet rasta cijena od početka godine, ali se ipak nadaju da će njom biti obuhvaćeno barem 300 proizvoda, odnosno više od dvije hiljade artikala. 

 

S druge strane, na rizike takvih aktivnosti po privredu ukazuju predstavnici Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP), nalazeći problematičnim miješanje države u tržišne odnose.

 

Prema riječima direktorice ISSP-a, Jadranke Kaluđerović, ograničavanje cijena određenih proizvoda, naročito domaćih, može imati kratkoročan efekat, ali dugoročno nosi ekonomske rizike.

 

„Kratkoročno može ublažiti pritisak na potrošačke cijene i amortizovati udar na standard građana. Međutim, dugoročno nosi rizik za poslovni uspjeh preduzeća čiji se proizvodi cjenovno kontrolišu, što može dovesti do ograničenja ponude nekih proizvoda. Dodatno, stalno miješanje države u tržišne odnose dovodi do iskrivljivanja cijena koje predstavljaju najvažniju informaciju na osnovu koje i potrošači i proizvođači donose odluke“, rekla je Kaluđerović. 

 

Onda je dodala da kada cijene više ne odražavaju realne odnose ponude i tražnje, tržište gubi sposobnost samoregulacije, što dugoročno dovodi do neefikasne raspodjele resursa, nestašica i smanjene konkurentnosti.

 

Kaluđerović smatra da bi država, umjesto ograničavanja cijena, trebalo da oslobodi tržište kroz smanjenje poreza i parafiskalnih nameta, ocjenjujući da bi to proizvođačima omogućilo da sami kreiraju konkurentne cijene kroz veću efikasnost.

 

I predstavnici USSCG upozoravaju da bi takva mjera u određenom stepenu mogla uticati na regulaciju cijena hrane, kao i da su Crnoj Gori potrebne dugoročne mjere poput robne rezerve, garancija sigurnog otkupa domaćih proizvoda, te veće subvencije.

 

Oni su podsjetili da kroz Sindikalnu potrošačku korpu (SPK) od početka godine prate rast troškove hrane, koji su nominalno porasli 50 EUR.

 

„To je drastično ugrozilo životni standard građana i građanki, posebno onih sa najnižim primanjima, uključujući penzionere i one koji žive od socijalnih primanja. Važno je da se svi prehrambeni proizvodi iz SPK, njih 135, nađu na listi, jer bi njihovo ograničavanje direktno uticalo na poboljšanje životnog standarda, prvenstveno jer su to proizvodi koje domaćinstava najviše kupuju i bez kojih teško može da se zamisli život porodica u Crnoj Gori“, objasnili su iz USSCG.

 

Trošak hrane je, prema SPK, za treći kvartal ove godine iznosio 645 EUR, što čini 31 odsto ukupne SPK koja je iznosila 2,08 hiljada EUR.

 

„Upravo zato je bitno da se ne dozvoli dađi rast te kategorije troškova, jer ona direktno pogađa najugroženije stanovništvo. USSCG apeluje na donosioce odluka da primijene sve raspoložive metode kako bi se inflacija obuzdala te konačno popravio materijalni položaj svih porodica u Crnoj Gori“, rekli su Pobjedi iz USSCG.

 

Kaluđerović smatra da ta akcija ne predstavlja sistemsku mjeru protiv inflacije, već samo liječenje simptoma. Ona je podsjetila da inflaciju prvenstveno pokreće rast cijena energenata, sirovina, transporta i uvoznih komponenti, s jedne strane, te prevelika količina novca u opticaju i povećana potrošnja, s druge.

 

„Administrativno ograničavanje cijena ne utiče ni na jedan od tih uzroka. Ukoliko se želi sistemski i dugoročno djelovati na inflaciju, potrebno je ograničiti potrošnju fiskalnom disciplinom, odnosno racionalizacijom javne potrošnje. Što se tiče domaćih proizvoda, pozitivan efekat može postojati ako se akcija iskoristi za njihovu promociju, da potrošači više prepoznaju domaće brendove i njihovu vrijednost. Međutim, ako se domaćim proizvođačima nametnu cijene koje im ne odgovaraju, to može destimulisati proizvodnju i otežati plasman domaćih proizvoda“, saopštila je Kaluđerović. 

 

Ona je dodala da je zbog toga važno je da se takve mjere donose u konsultacijama sa domaćim proizvođačima.

 

Na pitanje kako podstaći potrošače da kupuju domaće proizvode nezavisno od akcija, Kaluđerović je odgovorila da je najbolji podsticaj njihova stvarna vrijednost, odnosno kvalitet, dostupnost i cijena formirana na tržištu, uz stabilno poslovno okruženje i fer konkurenciju.

 

„Potrošače treba podsticati da kupuju domaće proizvode kroz ponudu koju sama privreda stvara, odnosno kroz kvalitet i dostupnost proizvoda i konkurentne cijene. Najbolja promocija domaćeg proizvoda nije administrativna mjera, već tržišna vrijednost koju on nudi potrošaču. Znači uloga države ne treba da bude u direktnom uticaju na tržište, već u stvaranju uslova u kojima će se naši proizvođači ravnomjerno takmičiti, znači kroz jednostavnije procedure, stabilno poslovno okruženje i predvidivu poresku politiku“, objasnila je Kaluđerović.

 

U takvim postupanjima donosioca odluka vidi i selektivnost, pitajući zašto bi Vlada podržavala kupovinu domaće hrane, a ne i domaćih građevinskih materijala ili softverskih rješenja.

 

„Dakle, umjesto na primjer subvencija, država treba da usmjeri podršku ka jačanju samog ambijenta za poslovanje, odnosno pored povoljnog fiskalnog okruženja, jačanje inovacija, digitalizacije i izvozne spremnosti, čime preduzeća dugoročno jačaju bez oslanjanja na pomoć“, rekla je Kaluđerović.

 

Upitana da prokomentariše situaciju u kojoj se najavljuju znatna sredstva za program konkurentnosti domaće proizvodnje, a s druge strane komplikuje plasman njihovih proizvoda, Kaluđerović je kazala da podrška preduzećima može biti korisna, ali samo ako je usmjerena na povećanje produktivnosti, inovacija, standardizacije i digitalizaciju, odnosno jačanje kapaciteta da samostalno opstanu na tržištu.

 

„Crna Gora mora pokazati da razumije da je suština evropskog modela upravo slobodno i otvoreno tržište, a ne zavisnost od državne pomoći. Zato je ključno da država ne zamjenjuje tržište, već da stvara predvidivo i fer poslovno okruženje u kojem domaća preduzeća mogu da budu konkurentna zahvaljujući svom kvalitetu, efikasnosti i inovativnosti, a ne subvencijama“, navela je Kaluđerović.

 

Ona smatra da je najefikasniji način stabilizacije cijena fiskalna disciplina i odgovorna fiskalna politika koja bi trebalo da se ogleda u smanjenju javne potrošnje i povećanju produktivnosti. To je, prema njenim riječima, ono što će djelovati na uzroke inflacije, a ne na njene simptome.

 

„Direktno miješanje države u formiranje cijena predstavlja ozbiljan rizik, jer narušava tržišne signale i može dugoročno destabilizovati privredu. Još opasnije je to što takve intervencije otvaraju vrata širem državnom uplivu u druge sfere ekonomije, pod izgovorom zaštite potrošača ili stabilizacije tržišta. Kada država jednom počne da određuje cijene, lako može preći na kontrolu marži, zarada ili investicionih odluka, čime se sužava prostor tržišnih sloboda i preduzetničke inicijative“, upozorila je Kaluđerović.

 

Prethodna akcija Limitirane cijene odnosila se na 73 vrste proizvoda, odnosno više od hiljadu artikala. Krajem januara Gjeloshaj je kazao da je akcija koja je startovala u septembru prošle godine dala rezultate, dodajući da su njihove analize i podaci Monstata i Eurostata potvrdili da su tim mjerama stabilizovane cijene. 

 

Prema podacima Monstata, godišnja inflacija je od marta u stalnom rastu, a u septembru je dostigla 4,9 odsto.

 

Pobjedi su protekle sedmice iz Ministarstva finansija kazali da nemaju namjeru da smanjuju PDV na voće, povrće i meso, ocjenjujući da iskustvo pokazuje da to ne bi imalo uticaja na krajnju cijenu prema potrošačima. 

 

Premijer Milojko Spajić je u parlamentu odgovarajući na pitanja poslanika u vezi s inflacijom poručio da je jedina održiva mjera povećanje konkurencije koja će se desiti kada Crna Gora postane članica EU i dio jedinstvenog tržišta od 450 miliona ljudi, te da su sve druge mjere relativno privremenog karaktera.

Mina