Nedjelja neradna, ali uz veći broj izuzetaka?

Ustavni sud planira da u decembru donese konačnu odluku o ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je početkom oktobra 2019. godine uvedena neradna nedjelja za oblast trgovine, ali će socijalni partneri do tada ponovo pokušati da poslanicima predlože izmjene ovog zakona dogovorene još 2023. godine prema kojima bi neradna nedjelja ostala za značajan broj zaposlenih u trgovini dok bi oni koji bi radili imali veća prava.

To saznaju “Vijesti iz izvora kod socijalnih partnera, a formalni predlog se može očekivati već narednih dana.

Ovaj član zakona Skupština je usvojila u julu 2019. godine, na osnovu ranijih sličnih inicijativa sindikalnih centrala, ali i nakon što je Vladi stigao takav formalni predlog iz Odbora za trgovinu Privredne komore. Najveći poslodavci iz oblasti trgovine tada su tražili da nedjelja bude neradna za sve navodeći da će radnici biti zadovoljniji i da od potrošača očekuju da promijene navike i kupovine obavljaju ostalim danima u sedmici.

Unija poslodavaca koja je okupljala drugu grupu poslodavaca podnosi već u avgustu 2019. godine inicijativu Ustavnom sudu tražeći da se ovaj član poništi zbog neustavnog ograničavanja preduzetničkih sloboda.

Ustavni sud je tek u maju ove godine, pet i po godina nakon podnošenja inicijative, donio Rješenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti odredaba člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Iz Ustavnog suda, kazali su “Vijestima da su 21. jula rješenje o pokretanju postupka dostavili na izjašnjenje predlagaču Vladi i donosiocu Skupštini, ali da im u ostavljenom roku od 60 dana nisu odgovorili niti su podnijeli zahtjev za zastoj postupka.

Kako su Vlada i Skupština sada izbjegli da se Ustavnom sudu izjasne da li su za ili protiv ukidanja neradne nedjelje u djelatnosti trgovine, a nisu tražili ni zastoj postupka, Ustavni sud može već na nekoj od prvih narednih sjednica da donese odluku.

Međutim, u dosadašnjoj praksi se dešavalo da Skupština prije odluke Ustavnog suda izmijeni sporni član zakona koji se ocjenjuje, nakon čega Ustavni sud konstatuje da više ne važi član zakona koji se osporava i formalno odbacuje inicijativu.

Izmjenu Zakona može predložiti grupa poslanika ili Vlada, sa formalnom ili bez formalne saglasnosti Socijalnog savjeta.

Iz Unije slobodnih sindikata Vijestima su kazali da još od 2009. godine vode kampanju za poštovanje prava na slobodan dan za vrijeme praznika i nedjelju kao obavezan dan sedmičnog odmora, ali da su poslodavačka udruženja vodila snažnu kampanju protiv toga.

Dio te kampanje je i inicijativa za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini po osnovu diskrimancije. Od samog početka naš stav prema toj inicijativi je da ona nije osnovana. Naime, zakonodavac ima pravo da zavisno od interesa društva propiše uslove života i rada, a član 35a je direktno povezan sa potrebom porodice da imaju makar jedan zajednički dan u sedmici, što je složit ćete se poseban društveni interes. Na primjer, kada bi život kreirali prema zamisli i potrebama poslodavaca, tada bi naše trgovine radile 24 sata, ali je zakon ograničio dnevno radno vrijeme jer čovjek nije ‘perpetuum mobile’ i mora imati vrijeme za odmor, kazali su iz USS-a.

Oni navode da su kao odgovoran socijalni partner prihvatili kompromisno rješenje kojeg je u martu 2023. godine postigla radna grupa Socijalnog savjeta. Podsjećaju da je radna grupa predložila da član 35a ostane nepromijenjen, a da se usvoji novi član 35b koji bi dao nove izuzetke i koji bi bili ograničeni na 12 mjeseci.

Izuzetno od člana 35a stav 1 ovog zakona, trgovina na veliko i trgovina na malo se može obavljati nedjeljom u periodu od 1. juna do 31. avgusta i 1. decembra do 31. januara u vremenu od 7 do 15 h ili 15 do 23 h. Trgovci koji obavljaju trgovinu na veliko i/ili trgovinu na malo u skladu sa stavom 1 ovog člana mogu istu obavljati samo u jednom prodajnom objektu na teritoriji pojedine (jedne) jedinice lokalne samouprave. Trgovac je dužan da zaposlenom koji obavlja rad nedjeljom omogući da kao dan sedmičnog odmora koristi prvu narednu subotu, navedeno je između ostalog bilo u tom tada dogovorenom članu.

Prema ovom dogovoru trgovine bi mogle da rade samo tokom sezone pet mjeseci godišnje i tako da od jednog poslodavca u jednoj opštini može da radi samo jedan prodajni objekat i to u jednoj smjeni. Zaposleni koji bi radio nedjeljom imao bi dnevnicu uvećanu za 80 odsto i dodatni slobodni dan.

Kompromis ostaje na stolu

Iz USS-a ističu da je njihov uslov za postizanje ovog kompromisa bio uvećanja zarade za rad nedjeljom u iznosu 80% što je postignuto potpisivanjem Opšteg kolektivnog ugovora krajem 2022. godine.

Dakle, USS je preduzela sve što je bilo u našoj moći da postignemo rješenje koje će zadovoljiti sve strane, a da ne bude na uštrb zaposlenima i njihovim porodicama. Posebno ističemo da bi primjena ovog modela zaposlenima u trgovini donijela, očekivano, dva slobodna dana više u toku mjeseca, odnosno zaposleni koji bi bili određeni da rade nedjeljom imali bi u toku mjeseca dva slobodna vikenda (subota i nedjelja) i dvije slobodne subote. Na samom kraju, nije na nama da komentarišemo zašto navedeno kompromisno rješenje nije usvojeno, ali se iskreno nadamo da to neće uticati na odluku Ustavnog suda, odnosno da će inicijativa za ukidanja člana 35a biti odbijena, smatraju iz ove sindikalne centrale.

PES mijenja član 35a da Ustavni sud nema o čemu da raspravlja

Grupa poslanika Evrope sad poslala je Skupštini predlog izmjene člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, tako što su na početku dodali rečenicu da se u cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i trgovina na malo njihov rad ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.Zatim su navedeni isti izuzeci kao i do sada apoteke, pekare, benzinske stanice, štandovi, pijace, kiosci,… dok su iz sadašnjih izuzetaka uklonjenja skladišta trgovina na veliko, lako se radi suštinski o istom članu, ukoliko Skupština usvoji ovaj predlog, Ustavni sud ne bi mogao da nastavi inicijativu Unije poslodavaca po sadašnjem članu zakona, već bi morao da je odbaci jer član na koji su se žalili više ne bi bio važeći.

Poslodavci otvoreni za dogovor i kompromis

Vijesti su poslale pitanje i Uniji poslodavaca na ovu temu, iz koje su svim medijima poslali saopštenja da oni očekuju da Ustavni sud prihvati njihovu inicijativu i ukine neradnu nedjelju, ali i da su i sada spremni na kompromis i dogovor.UPCG očekuje da će predmetna odluka Ustavnog suda po pitanju naše inicijative, podnijete još 2019. godine, staviti tačku na ovaj šestogodišnji postupak i utvrditi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode. Pitanje (ne)radne nedjelje prevaziiazi trgovinu, riječ je o principima slobodnog tržišta, pravnoj sigurnosti i predvidivosti poslovnog ambijenta. Takođe, javnost je svjedočila da smo u proteklom periodu bili inicijator dogovora i pokušaja da zajedno sa socijalnim partnerima riješimo ovo i sva druga pitanja koja su značajna za poslodavce i zaposlene, a takav stav i odgovoran odnos neće izostati ni ovog puta, naveli su iz UPCG.

Prema informacijama Vijesti, poslodavci su spremni da ponovo prihvate dogovor iz 2023. godine. Razlog toga je što je u međuvremenu uvedeno plaćanje rada nedjeljom u uvećanom iznosu od 80 odsto i da se mnogim poslodavcima, naročito velikim trgovačkim lancima, ne bi isplatilo da sve radnje drže otvorene nedjeljom.

Izvor: Vijesti