Nijesu prihvatljive reforme Euro modela

Neće biti prostora za izmjenu bilo kog segmenta koji je predviđen Euro modelom, saopšteno je iz kabineta predsjednika Vlade, Milojka Spajića.

“Ne postoji šansa da ćemo da korigujemo ono što je esencija reforme, jer to nema ekonomsku logiku, niti bi na taj način riješili primarnu problematiku odlaska mladih i radnika u EU”, navodi se u odgovoru iz kabineta premijera Vijestima.

Iz Unije poslodavaca su nezvanično saopštili Vijestima da su od Vlade dobili naznake mogućeg kompromisa o primjeni Euro modela da minimalne zarade porastu za po 200 EUR.

Vlada je sredinom septembra usvojila predloge seta ekonomskih zakona koji, između ostalog, predviđaju povećanje minimalne zarade za radna mjesta sa osnovnim obrazovanjem sa 600 na hiljadu EUR, sa srednjoškolskim sa 600 na 1,25 hiljada EUR i za visokoškolce sa 800 na 1,4 hiljade EUR. Taj model predviđa i potpuno ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje, ukidanje srednje stope poreza na dobit od 12 odsto i povećanje na 15 odsto, smanjenje preusmjeravanja novca iz državnog budžeta opštinama.

Od tada i Privredna komora i Unija poslodavaca saopštavaju da bi takav rast minimalnih zarada značio značajno povećanje troškova rada, što bi uticalo na gušenje male privrede, povećanje prodajnih cijena da bi se pokrio trošak, kao i otpuštanja zaposlenih.

Unija poslodavaca je saopštila da neće učestvovati u socijalnom dijalogu u vezi sa zaključenjem novog Opšteg kolektivnog ugovora dok se ne razriješi pitanje Euro modela, navodeći da bi u ovom trenutku privreda mogla izdržati povećanje minimalnih zarada za najviše po 200 EUR, odnosno za osnovce i srednjoškolce sa 600 na 800 i za visokoškolce sa 800 na hiljadu EUR.

Dva izvora Vijesti, jedan iz Vladinog dijela Socijalnog savjeta i drugi iz vrha Unije poslodavaca, kazali su, nezavisno jedan od drugog, da se približavaju stavovi između njih, odnosno da bi za obje strane moglo biti prihvatljivo da se minimalne zarade sada povećaju za po 200 EUR, ali da se njihov rast nastavi u narednim godinama.

Prema tim informacijama, Vlada istovremeno ne bi ukidala doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, ne bi se povećavala stopa poreza na dobit, a poslodavcima bi bio usvojen raniji predlog da se smanji vremenski period plaćanja bolovanja zaposlenima smanji sa 60 na 30 dana, odnosno da sve preko 30 dana bude na teret države kao što je u većini susjednih država i članicama EU.

Oba izvora su kazala da se dogovor mora postići do petka, kao i da neće biti najavljene sjednice Socijalnog savjeta koja je zakazana za četvrtak.

Zbog toga su Vijesti u ponedjeljak pitale kabinet premijera da li je Vlada na pragu dogovora sa poslodavcima u vezi s predlogom Euro modela, gdje bi se dosadašnje minimalne zarade od 600 i 800 EUR povećale na 800 i hiljadu EUR, a da istovremeno ne bi bilo smanjenja doprinosa za penzijsko osiguranje.

Iz kabineta predsjednika Vlade u odgovoru su negirali informacije o pregovorima, navodeći da neće biti prostora za izmjenu bilo kog segmenta koji je predviđen Euro modelom, ali da je moguće razgovarati o načinu primjene Euro modela, to jest modalitetima koji bi olakšali privredi i građanima i da je tu uvijek poželjan dijalog sa socijalnim partnerima.

“Ne postoji šansa da ćemo da korigujemo ono što je esencija reforme, jer to nema ekonomsku logiku, niti bi na taj način riješili primarnu problematiku odlaska mladih i radnika u EU”, navedeno je u odgovoru.

Iz kabineta su dodali da premijer nije imao sastanak sa njima, ali napominju da su otvoreni za dijalog koji će učiniti da svi u sistemu osjete benefite Euro modela.

Sagovornici Vijesti kazali su da nije bilo direktnih sastanaka, već da postoji komunikacija i pozitivni signali za kompromis sa obje strane.

Izvor Vijesti blizak vladinom dijelu Socijalnog savjeta kazao je da Ministarstvo finansija do 15. novembra, što pada u nedjelju, mora Skupštini dostaviti predlog budžeta za narednu godinu, a njegove glavne stavke - kolike će biti zarade i da li ima ili nema doprinosa za PIO, i dalje nijesu dogovorene.

On je naveo da Ministarstvo finansija ima nacrte različitih verzija budžeta i da u zavisnosti od dogovora jedan može poslati parlamentu do kraja sedmice.

“U zavisnosti od onoga što bude usvojeno, predlog budžeta može biti mijenjan do kraja godine”, dodao je taj sagovornik.