Radulović: Država nema petlju da podrži investicije
Crna Gora i dalje može postati jedna od vodećih luksuznih turističkih destinacija na Mediteranu, ali bez ozbiljnih investicija, jasnih pravila i odlučne države taj potencijal će ostati neiskorišćen, poručio je osnivač i suvlasnik Montenegro Stars Hotel Group Žarko Radulović. On upozorava da će kapital, ukoliko se nastave višegodišnje procedure i unaprijed negativan odnos prema svakom velikom projektu, jednostavno otići u druge mediteranske zemlje.
Crna Gora mora imati hrabrosti da stane iza razvojnih projekata, investitorima ponudi precizne ugovore i istovremeno zaštiti javni interes, ocijenio je osnivač i suvlasnik Montenegro Stars Hotel Group Žarko Radulović u intervjuu za Pobjedu.
Povodom dvije decenije rada hotela „Splendid“, Radulović je podsjetio da je otvaranje tog objekta predstavljalo prekretnicu za domaći turizam i dokaz da se u Crnoj Gori može realizovati veliki hotelski projekat najviše kategorije.
„Splendid“ je, prema njegovim riječima, bio prvi veliki greenfield hotel sa pet zvjezdica na ovom dijelu Jadrana, a njegovo otvaranje pomoglo je da Crna Gora uđe u vidokrug međunarodnih investitora.
Nakon njega uslijedili su Aman, Porto Montenegro, Luštica Bay, Portonovi i drugi projekti koji su zemlju otvorili prema gostima veće platežne moći i tržištima koja Crnu Goru ranije nijesu ni razmatrala kao turističku destinaciju.
Luksuzna destinacija ne nastaje preko noći
Radulović smatra da ideja o Crnoj Gori kao elitnoj turističkoj destinaciji nije propala, ali upozorava da izgradnja jednog hotela nije dovoljna da bi se promijenio kompletan turistički proizvod države.
Za takvu transformaciju potrebni su kontinuitet, bolja infrastruktura, kvalitetna usluga, međunarodni hotelski brendovi, restorani, marine, trgovina, kulturni sadržaji i jasna državna politika.
Svaki kvalitetan projekat, kako je objasnio, donosi sopstveni sistem prodaje, promociju i bazu gostiju, pa se njegov značaj ne može mjeriti samo neposrednim prihodom jednog hotela ili restorana.
Kao primjer naveo je Porto Montenegro, koji je transformisao Tivat, otvorio nova radna mjesta i privukao goste sa najzahtjevnijih međunarodnih tržišta.
Radulović je kazao i da je prije početka tog projekta često razgovarao sa njegovim osnivačem Piterom Mankom, predstavljajući mu mogućnosti, ali i izazove poslovanja u Crnoj Gori.
„Investitora unaprijed proglašavamo kriminalcem“
Iako je Crna Gora u prethodne dvije decenije napravila veliki iskorak, Radulović ocjenjuje da početni investicioni zamah nije do kraja iskorišćen.
Problemi sa sporim procedurama, administrativnim preprekama i nepovjerenjem prema ulagačima postojali su i ranije, ali je, prema njegovoj ocjeni, nakon 2020. godine stvoren ambijent u kojem država više nije privlačna investitorima kao nekada.
Investitor, upozorava Radulović, može kapital uložiti u Turskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Španiji ili na brojnim drugim tržištima na kojima će dobiti veću pravnu sigurnost i brže odluke.
U Crnoj Gori se, međutim, često i prije predstavljanja konkretnog projekta postavljaju pitanja o porijeklu novca i skrivenim namjerama investitora.
Kao primjer takvog odnosa naveo je investitora Mohameda Alabara, koji je učestvovao u realizaciji nekih od najvećih svjetskih projekata, ali je u dijelu crnogorske javnosti unaprijed dočekan kao sumnjivo lice.
„Država nema petlju“, poručio je Radulović, navodeći da vlast mora biti sposobna da definiše koji je projekat u javnom interesu, postavi uslove i kontroliše njegovu realizaciju.
Investitorima ugovori, rokovi i visoke kazne
Prema njegovom mišljenju, zaštita državnog interesa ne postiže se protjerivanjem kapitala, već jasnim i preciznim ugovorima.
U takvom ugovoru moralo bi da piše šta investitor smije da gradi, pod kojim uslovima, prema kojim standardima i u kojem roku. Ukoliko se ugovorene obaveze ne ispune, morale bi uslijediti ozbiljne finansijske posljedice.
Ako je, na primjer, rok za završetak projekta tri godine, investitor koji ga u tom periodu ne završi morao bi da plati visoke penale.
Radulović smatra da Crna Gora danas često bira između dvije krajnosti – investitoru dozvoli gotovo sve ili mu ne dozvoli ništa.
Ozbiljna država, kako je kazao, omogućava ulaganje, ali istovremeno postavlja jasna pravila, rokove i odgovornost.
Projekat MK grupe mogao bi da promijeni Budvu
Govoreći o planovima za rekonstrukciju Slovenske plaže, Radulović je ocijenio da se o tom projektu u javnosti pretežno govori negativno, bez ozbiljne analize njegovih mogućih efekata.
Prema projektu MK grupe koji je imao priliku da vidi, na prostoru Slovenske plaže bile bi formirane nove saobraćajne komunikacije između bulevara i morske promenade, dok bi najveći dio objekata imao šest ili sedam spratova.
Planiran je i veliki kongresni centar, koji bi Budvi mogao da donese dodatne goste izvan glavne ljetnje sezone.
Postojeće turističko naselje, prema njegovoj ocjeni, nije prilagođeno cjelogodišnjem radu. Objekti su stari, nemaju odgovarajuće sisteme grijanja, a gosti se između smještajnih jedinica i restorana kreću otvorenim prostorom.
Zbog toga najveći dio kapaciteta može kvalitetno da posluje samo tokom nekoliko mjeseci, dok jedna od najvrednijih lokacija na Jadranu ostatak godine ostaje nedovoljno iskorišćena.
Radulović smatra da se tehnološki prevaziđeni objekti ne mogu automatski proglašavati kulturnom vrijednošću samo zato što za njih postoji emotivna vezanost.
Slične kritike, podsjetio je, pratile su i rušenje starog „Splendida“, za koji se tada tvrdilo da je jedan od najljepših hotela na Jadranu.
Miločer se ne štiti improvizacijom i ražnjevima
Radulović podržava i razvoj Amanovog projekta „Janu“ u Miločeru, navodeći da bi takav međunarodni brend, zajedno sa Svetim Stefanom i drugim sadržajima visoke kategorije, dodatno podigao vrijednost cijele destinacije.
Značaj takvog projekta, prema njegovim riječima, nije samo u prihodu jednog restorana ili hotela. Međunarodni brend podiže vrijednost okolnih hotela, apartmana i nekretnina i stvara novi razlog za dolazak gostiju u Crnu Goru.
Odgovarajući na tvrdnje da bi novi sadržaji ugrozili autentičnost Miločera, Radulović je podsjetio na neprimjerene sadržaje koji su se prethodnih godina pojavljivali na Miločerskoj plaži.
Zaštita prostora, kako je kazao, ne znači da se na njemu ništa ne radi, već da se razvija uz vrhunsku arhitekturu, jasne uslove i strogu državnu kontrolu.
Ponovno otvaranje Amana na Svetom Stefanu ocijenio je kao izuzetno značajno za crnogorski turizam. Zatvoren Sveti Stefan predstavljao je veliku štetu za državu, jer nije riječ samo o hotelu već o jednom od najprepoznatljivijih simbola Crne Gore i Jadrana.
Neuređenost nije isto što i zaštita prirode
Sličan stav Radulović ima i prema Buljarici, za koju smatra da posjeduje ogroman razvojni potencijal koji mora biti aktiviran na odgovoran način.
Ostavljanje vrijednog prostora bez infrastrukture i uređenja, prema njegovim riječima, ne može se automatski predstavljati kao zaštita prirode.
Potrebno je sačuvati prirodno vrijedne djelove, ali istovremeno izgraditi infrastrukturu i sadržaje koji će donijeti radna mjesta, prihode i kvalitetniji turistički proizvod.
„Najlakše je reći da nešto ne može. Mnogo je teže definisati kako može da se uradi dobro“, suština je Radulovićeve poruke.
Bez stranog kapitala nema velikih projekata
Radulović je poručio da Crna Gora nema dovoljno domaćeg kapitala za realizaciju svih turističkih i infrastrukturnih projekata koji su joj potrebni.
Zbog toga mora omogućiti dolazak investitora, ali država ne smije da bude ni slaba ni pasivna. Potrebne su stručne institucije koje će ugovoriti, nadzirati i kontrolisati projekte.
Najveća opasnost nastavka sadašnje politike je, prema njegovoj ocjeni, odlazak ozbiljnih ulagača na druga tržišta.
Kapital neće godinama čekati da se Crna Gora dogovori sama sa sobom niti će investitori neograničeno pokušavati da dokazuju da nijesu kriminalci.
Crna Gora se za investicije i turiste takmiči sa cijelim Mediteranom, a kapital će otići tamo gdje postoje pravna sigurnost, kvalitetna infrastruktura i mogućnost da se projekat završi u razumnom roku.
Dvije decenije „Splendida“
Govoreći o dvije decenije rada „Splendida“, Radulović je podsjetio da su u hotelu boravile brojne poznate ličnosti iz svijeta politike, muzike, filma i biznisa. Među njima su bili Mik Džeger, Bil Klinton i američki senator Džon Mekejn.
Radulović je kazao da su najpoznatiji i najuspješniji ljudi često veoma jednostavni i profesionalni gosti, dok znatno više problema mogu izazvati oni koji su tek stekli novac i žele stalno da ga pokazuju.
Dodao je da nije postojao zahtjev gosta koji „Splendid“ nije mogao da ispuni. Za Klintona je tako iz Beča nabavljen poseban maslac od kikirikija, dok su proizvodi koje je zahtijevao tim Madone traženi u Beču, Rimu i Londonu.
U vrhunskom hotelijerstvu, zaključuje Radulović, nema mnogo prostora za improvizaciju – gost koji plaća određeni standard očekuje da ga i dobije.
Crna Gora, prema njegovim riječima, ima prirodu, more, planine i kulturnu baštinu da postane jedna od najboljih turističkih destinacija na Mediteranu. Međutim, sam potencijal ne znači mnogo bez znanja, rada, investicija, odgovorne države i hrabrosti da se donose odluke.