RTV Budva aplikacija Program uživo, vijesti i obavještenja
Nabavite na Google Play
Ekonomija Autor: J.M. Izvor: Mina

Savjet stranih investitora poslao Vladi svoju analizu Euro modela

Savjet stranih investitora (SSICG) poslao je Vladi svoju analizu Euro modela i pozvao je da uradi detaljnu analizu uticaja na privredu i javne finansije, kao i da razmisli o faznoj primjeni projekta.

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U analizi u koju su Vijesti imale uvid navodi se da će za 38 kompanija članica SSICG, koje zapošljavaju 5,25 hiljada stalnih radnika i oko hiljadu sezonaca, primjena Euro modela povećati troškove poslovanja za 27,6 miliona do 30 miliona EUR na godišnjem nivou, odnosno oko 4,8 hiljada EUR po radniku godišnje.

U zavisnosti od djelatnosti i visine dosadašnjih zarada, povećanje troškova rada može da iznosi i do 78 odsto.

“To će izazvati rast cijena, smanjenje konkurentnosti naročito za izvoznike i turističku privredu”, navodi se u analizi.

Iz Savjeta su ukazali i da će zbog ukidanja doprinosa za PIO doći do značajnog smanjenja državnih prihoda, a kao mogućnost da se to nadoknadi strahuju od povećanja stopa poreza na dobit i PDV-a.

“Predložen je rast poreza na dobit preduzeća sa 12 odsto na 15 odsto, a povećanje stope PDV sa 21 odsto na 23 odsto nije predstavljeno kao potvrđene mjere, već se spekuliše kao moguća mjera. Potrebno procijeniti inflatorni i distributivni efekat”, navedeno je u dokumentu.

Analiza je obuhvatila povećavanje rasta minimalnih zarada na hiljadu, 1,25 hiljada i na 1,4 hiljade EUR prema kvalifikaciji radnog mjesta, kao i ukidanje dijela doprinosa i promjene u oporezivanju zarada i dobiti.

Savjet u svojim preporukama navodi da se prije primjene ovog modela, koji je najavljen za 1. januar, moraju uraditi detaljne analize uticaja na sve segmente privrede, ali i uticaja na državni i opštinske budžete i održivost Fonda PIO.

Oni upozoravaju da će kod kompanija s većim brojem radnih mjesta, za koje je sadašnja vrijednost zarade ispod novih pragova minimalnih zarada, doći do znatno većeg rasta troška rada i da zbog toga može doći do neodrživosti njihovog poslovanja.

Od ostalih rizika se navodi mogućnost za veći rast inflacije, jer će kompanije povećati cijene da bi nadoknadile troškove, ali i da bi povećanje cijena moglo ugroziti konkurentnost privreda, gdje će biti najugroženiji turizam.

Ukazuju da je prije početka primjene potrebno je analizirati radno intenzivne djelatnosti, izvoznike, sezonske poslodavce i mala preduzeća.

“Gdje podaci pokažu izraziti rast troškova koji nije moguće brzo prilagoditi, razmotriti vremenski ograničenu faznost ili ciljanu podršku. Kriterijumi moraju biti javni i mjerljivi, bez trajnih opštih subvencija. Dinamiku primjene valja najaviti dovoljno unaprijed kako bi kompanije mogle pravovremeno prilagoditi budžete, ugovore, planove zapošljavanja i cjenovnike”, piše u analizi.

Navedeno je i da za kompanije kod kojih bi dodatni troškovi zarada premašili sadašnju operativnu dobit, takvo povećanje troškova rada ne bi bilo dugoročno održivo bez prilagođavanja poslovanja.

Poseban rizik je kod turističke privrede, jer njen dio već ima ugovorene cijene aranžmana za narednu sezonu, a sada im se znatno povećavaju troškovi rada.

“Zbog izražene sezonalnosti i koncentracije prihoda u kratkom dijelu godine, ovaj sektor zahtijeva posebnu procjenu efekata reforme. Prostor za prilagođavanje dodatno je ograničen kod kompanija koje su već ugovorile aranžmane i utvrdile cjenovnike za predstojeću sezonu. U zavisnosti od strukture zarada, nagli rast troškova rada mogao bi dovesti do smanjenja broja angažovanih radnika, obima usluga i perioda rada objekata”, navedeno je u dokumentu.