Kulturno proljeće u Budvi: Od prestižnih književnih nagrada do rock monografije grupe „Smak“

Narodna biblioteka „Miroslav Luketić“ Budva nastavlja sa intenzivnim programom i u 2026. godini. Đorđe Gregović je u ime ove kulturne ustanove najavio uzbudljive događaje koji nas očekuju već u narednim danima, naglasivši da biblioteka odavno prevazilazi okvire obične pozajmice knjiga, postajući ključno čvorište kulturnog života grada.

Već ovog petka, 13. februara, budvanska publika imaće privilegiju da ugosti jednog od najaktuelnijih pisaca regiona.  Enes Halilović predstaviće svoj novi roman „Beko“, za koji je prije svega par nedelja dobio prestižnu nagradu „Beogradski pobjednik“.. 

„Halilović je pisac posebnog senzibiliteta, moderan i kreativan. On je u Budvu dolazio i ranije, ali ovaj put donosi ekskluzivu kao svježi laureat jedne od najznačajnijih nagrada u Srbiji,“ istakao je Gregović.

Rock spektakl u neobičnom ambijentu: Monografija grupe „Smak“

Za sve ljubitelje dobrog zvuka i istorije jugoslovenskog rock’n’rolla, srijeda, 18. februar, rezervisana je za netipičnu promociju. Umjesto u bibliotečkim salama, priča o legendarnom bendu seli se u klupsku atmosferu.

Promocija obimne monografije o grupi „Smak“ (600 strana dokumenata i fotografija) autorke Ksenije Đerković (ćerke legendarnog bubnjara Kepe) i Jovana Pantića, aktuelnog pjevača grupe.

„Željeli smo da izađemo iz akademskih okvira. Rock’n’rollu pripada klupski prostor, a monografija o Smaku je toliko uzbudljiva i sveobuhvatna da zaslužuje autentičan ambijent,“ objašnjava Gregović.

Biblioteka budućnosti

Gregović se osvrnuo i na širi rad ustanove, ističući da je Biblioteka Budva postavila visoke standarde u Crnoj Gori.

„Biblioteka je postavila prilično dobar standard. Već godinama smo prvi u Crnoj Gori koji ugošćuju dobitnike NIN-ove nagrade, i to svega mjesec ili dva nakon proglašenja. Kada napravite tako dobru osnovu, onda i najznačajniji pisci rado dolaze u Budvu“, kazao je on.

Digitalizacija i zavičajna baština

Pored književnih večeri, biblioteka aktivno radi na očuvanju istorije kroz moderne tehnologije.

„Naša zavičajna zbirka nije samo priča o autorima sa ovih prostora, već i o svemu što je o nama ikada napisano. To je najcjelovitiji prikaz Budve, Petrovca i Svetog Stefana. Uz to, već treću ili četvrtu godinu kontinuirano radimo na digitalizaciji fotografskih arhiva, jer to je ono što ostaje generacijama“, objasnio je.

Djeca kao glavni korsnici: „Biblioteka postoji zbog njih“

Poseban naglasak u 2026. godini stavljen je na rad sa najmlađima, inspirisan evropskim standardima koje je Gregović vidio u Rijeci i Puli.

„Djeca su naši glavni klijenti i oni zbog kojih biblioteka suštinski postoji. Imamo niz radionica u Budvi i Petrovcu i trudimo se da im približimo knjigu kao vrijednost. Moramo ih animirati i pokazati im da je knjiga nešto što treba 'namirisati' i osjetiti, uprkos tome što se svijet oko nas brzo mijenja", kazao je.

Knjiga kao trajna ostavština

Za kraj, Gregović šalje snažnu poruku o važnosti pisane riječi koja nadilazi vrijeme i trendove.

„Knjiga će se mijenjati, i to se dešava na dnevnom nivou, ali ona ostaje naša trajna ostavština. Uvijek smo se kroz istoriju hvalili knjigama – od Miroslavljevog jevanđelja do Njegoša i Ljubiše. To je ono čime se ponosimo pred svijetom“, ističe Gregović.

Detaljne informacije o satnicama i predstojećim festivalima (Festival stripa, Festival kratke priče) biće blagovremeno objavljene na društvenim mrežama Narodne biblioteke „Miroslav Luketić“ i putem portala RTV Budva.

Priredila Redakcija porala RTV Budva

Izvor: TV Budva