Spajić: Broj ministara nije presudan za efikasnost Vlade, EK traži da zaposlimo još tri hiljade ljudi

Premijer Milojko Spajić poručio je danas tokom Premijerskog sata da broj ministara nije od važnosti za efikasnost Vlade, već broj zaposlenih u državnoj upravi, ističući da Crna Gora mora kadrovski da ojača administraciju kako bi bila spremna za članstvo u Evropskoj uniji. On je odbacio kritike opozicije na račun rekonstrukcije Vlade, tvrdeći da Evropska komisija traži dodatno zapošljavanje u državnoj administraciji. On je istakao da opštine nemaju nikakvu ulogu u vođenju spoljne politike.

Spajić: Imali ste priliku da to pitanje riješite ranije, potreban je novi Zakon o morskom dobru

Spajić je rekao da su linije na mapi koju je pokazao Zenka povučene u vrijeme vlade DPS-a i SD-a sa kojima je baš Zenka bio koalicioni partner.

“Imali ste priliku da riješite to pitanje sa njima. To treba da vidite. Upravo je Ulcinj danas neko ko je pomognut od Vlade, dobija novac od Egalizacionog fonda”, kazao je Spajić.

On je rekao da ko god prekrši zakon, treba da odgovara.

“Što se tiče infrastrukture, mi smo inicirali niz projekata. Mogu da pronađem kapitalne projekte, potpisali smo sporazum sa SAD koji podrazumijeva Jadransko-jonski koridor. Svi su o tome pričali, niko slova nije uradio. Ova Vlada je pokrenula sve te stvari. To mi radimo i to je naš legat”, kaže Spajić.

Spajić je saopštio da je došlo vrijeme za donošenje modernog i sveobuhvatnog Zakona o morskom dobru, ističući da važeći propis više ne odgovara pravnom i institucionalnom okviru države.

Kako je naveo u pisanom odgovoru Zenki, morsko dobro predstavlja jedno od najvrijednijih prirodnih, ekonomskih i razvojnih bogatstava Crne Gore, a upravljanje tim prostorom nije samo pitanje upravljanja obalom, već i očuvanja jedinstvenog ekosistema čija je zaštita ustavna, zakonska i međunarodna obaveza države.

Spajić je podsjetio da je važeći Zakon o morskom dobru donijet prije više od dvije decenije, dok je u međuvremenu Crna Gora usvojila novi Ustav i niz sistemskih zakona koji uređuju državnu imovinu, prostorno planiranje, koncesije, zaštitu prirode, pomorstvo i upravljanje privrednim društvima. Takođe, država je preuzela brojne međunarodne obaveze i nalazi se na pragu pristupanja Evropskoj uniji.

Zenka: Hoćete li podržati izmjene i dopune Zakona o Morskom dobru

Poslanik DUA Mehmed Zenka pitao je premijera kakav ima odnos o funkcionisanju Morskog dobra.

“Hoćete li podržati izmjene i dopune Zakona o Morskom dobru”, glasi pitanje Zenke.

On je pokazao mapu sa granicama morskog dobra, ističuči da je sramota kako je Ulcinj doveden u nepravedan položaj.

“Ovo je sramota bre”, rekao je Zenka.

Spajić: Opštine nijesu nadležne da odlučuju o pitanjima vođenja spoljnje politike i međunarodnih odnosa

“Prema podacima nadležnog resora i institucija, u Podrucnoj jedinici Uprave za nekretnine Ulcinj trenutno nije popunjeno radno mjesto načelnika, budući da je službeniku koji je bio raspoređen na to radno mjesto radni odnosprestao po sill zakona. Dakle, ona nije raspoređena na radno mjesto načelnice Podrućne jedinice Ulcinj, niti je rješenjem privremeno raspoređena na rad u toj organizacionoj jedinici. Riječ je iskljucivo o privremenom ovlašćenju radi obezbjeđivanja kontinuiteta rada Područne jedinice Ulcinj”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima kada je riječ o odborničkom mandatu u Skupštini opštine Pljevlja, odbornici, u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore, samostalno odlučuju i glasaju u okviru svog mandata, za šta snose političku odgovornost prema građanima koji su ih izabrali.

“Jedinice lokalne samouprave nijesu nadležne da odlučuju o pitanjima vođenja spoljnje politike i međunarodnih odnosa, već je to u nadležnosti državnih organa, koji u skladu sa Ustavom i zakonima, utvrđuju i sprovode spoljnopolitički kurs države. U tom smislu, deklaracija koju spominjete a Vašem pitanju, nema pravno dejstvo, niti može proizvesti bilo kakve pravne posljedice u odnosu na odluke nadležnih organa, i može se posmatrati isključivo kao predmet dnevno-političke debate”, zaključio je Spajić.

Čapuni: Vlada da ispita imenovanje načelnice Područne jedinice Uprave za nekretnine u Ulcinju

Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni pitao je premijera o imenovanju načelnice Područne jedinice Uprave za nekretnine u Ulcinju, navodeći da je riječ o odbornici Skupštine opštine Pljevlja koja je glasala za Deklaraciju o nepriznavanju odluke Vlade Crne Gore o priznanju nezavisnosti Kosova.

„Da li smatrate da je istovremeno vršenje rukovodećih poslova u organu državne uprave i aktivno političko djelovanje protiv zvanične državne politike saglasno principima političke neutralnosti i nepristrasnosti državnih službenika?“, pita Čapuni, uz zahtjev da Vlada ispita zakonitost i eventualni sukob funkcija.

Spajić: Neprincipijelna koalicija sa DPS, SEP i SD-om

Spajić je kazao da se dugo pitao i razmišljao zašto je DNP ušao u koaliciju sa DPS, SEP i SD-om. Danas je vrlo jasnije, kazao je, jer se DNP izgleda infiltrirao u neprijateljske redove kako bi se stekla dvotrećinska većina radi ustavnih izmjena po pitanju službenog jezika.

“Na takvom vam strategiji čestitam. To je neprincipijelna koalicija ali izgleda da ima nekih tajnih principa koji to održavaju. Samo strahujem šta ste vi obećali DPS-u, SD-u i SEP. To vas pitam”, kazao je premijer.

Kljajević je rekla da premijer uporno istrajava na obmani građana Crne Gore.

“Mi vas uhvatimo u toj obmani ali vi istrajavate na tome. Meni je zbog toga žao”, rekla je Kljajević.

Ona je kazala da se DNP borio protiv DPS-a a Spajić ga je glasao, kao i članovi njegove porodice.

“Uporno pokušavate da obmanete javnost da smo napravili koaliciju. Da jesmo, Mujović ne bi sjedio u svom kabinetu u Glavnom gradu. A tamo sjedi”, rekla je Kljajević.

“Vlada i Poslanički klub PES-a ostaju u potpunosti otvoreni za konsultacije i na ove teme, koje imaju istorijsku i društvenu težinu i kao takve zahtijevaju odgovoran pristup, a ne konstantno potezanje u dnevnopolitičke svrhe. Jedino tako možemo doći do održivih rješenja, koja neće poremetiti nastojanje da ispunimo oćekivanja ogromne većine nasih građana i u najskorijem roku zatvorimo pregovore sa Evropskom unijom”, navodi se u pisanom odgovoru Spajića posčanici Kljajević.

Jos jednom, dodao je, moram ponoviti, zbog građana, jer sam siguran da Vi to dobro znate, Ustav Crne Gore definise način izmjene odredbi koje se tiču službenog jezika.

“Osim procedure u Skupštini, koja zahtijeva dvotrećinsku većinu poslanika, za promjenu ovog dijela Ustava neophodna je i potvrda na referendumu, gdje je potrebna podrska najmanje tri petine upisanih birača. U praksi više građana bi trebalo da podrži ovu inicijativu, nego što je bila izlaznost na izborima 2023”,kazao je on.

Kljajević: Da li će Vlada podržati izmjene Ustava kako bi srpski jezik postao službeni

Poslanica Demokratske narodne partije (DNP) Jelena Kljajević traži odgovor da li će Vlada podržati izmjene Ustava kako bi srpski jezik postao službeni, kao i izmjene Zakona o državnim simbolima kojima bi trobojka dobila status narodne zastave.

“Da li će i kada Vlada u kojoj ima najviše Srba, a na ćijem ste Vi ćelu uvažiti realnost i predložiti izmjene i dopune Zakona o državnim simbolima, kako bi trobojka dobila status narodne zastave u upotrebi i isticanju, koji joj, u skladu sa istorijskom tradicijom i značajem za državu Crnu Goru nesporno pripada? Da li će poslanički klub političkog subjekta na čijem ste čelu podržati takvo zakonsko rješenje”, pitala je Kljajević-

Spajić: Podržavam rad Anketnog odbora

“U potpunosti podržavam i uvažavam rad Anketnog odbora i svih radnih tijela Skupštine. Ovaj Dom je upravo adresa koja treba da insistira na odgovorima, posebno u slučajevima kada ih javnost nije dobila neposredno od nadležnih institucija”, rekao je Spajić između ostalog.

Božović: Da li je Anketni odbor o “crnim trojkama” opravdao dosadašnji rad

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović pitao je premijera da li smatra da je Anketni odbor, koji se bavi politički motivisanim ubistvima, napadima na novinare i djelovanjem takozvanih „crnih trojki“, opravdao svoje formiranje i dosadašnji rad.

Spajić: Povećanju potražnju u ekonomiju prati povećani uvoz

“Povećanju potražnju u ekonomiju prati povećani uvoz. To je najjednostavniji odgovor”, tvrdi premijer.

Spajić je naglaso da Crna Gora radi na diversifikaciji ekonomije, jačanju infrastrukture i turističke ponude.

“Infrastruktura je osnov svega. Ostavili ste nam pola auto-puta kada sam postao ministar finansija. Za 30 godina izgradili ste pola od 40 kilometara auto-puta”, kazao je Spajić.

Na takav odgovor poslanik Mugoša kazao je da je ono što priča premijer tragedija sa aspekta ekonomskog znanja.

“Mislio sam da ste na tim fakultetima nešto naučili. Prvo, nemojte da pričate o broju poslanika jer pojma nemate koliko ih je bilo – nekad ih je bilo 125, pa 85, pa 81. Ali Vas je ovaj parlament birao, a Vi ga u kontinuitetu ponižavate”, istakao je Mugoša.

On je rekao da se premijer hvali da je strašno što je iz godine u godinu sve veći spoljnotrgovinski deficit.

“Zamislite premijera koji se hvali što na godišnjem nivou imamo milijardu spoljnotrgovinskog deficita u hrani, koji se hvali da nam se ekonomija svodi na potrošnju. E, moja ekonomijo, što si dočekala”, naglasio je Mugoša.

Mugoša: Kako premijer komentariše spoljnotrgovinski deficit od 3,9 milijardi

Poslanika Evropskog saveza Borisa Mugošu interesuje stanje u ekonomiji, posebno spoljnotrgovinski deficit.

„Kako komentarišete činjenicu da je prošle godine zabilježen najveći ikad spoljnotrgovinski deficit od 3,9 milijardi eura i najmanja pokrivenost uvoza izvozom od 12,8 odsto, a da su trendovi ove godine još lošiji? Da li najnovija rekonstrukcija Vlade doprinosi poboljšanju bilansa u spoljnoj trgovini i šta Vas je motivisalo da predložite rekonstrukciju Vlade?“, pita Mugoša.

Spajić: Treba osuditi sve zločine koji su se dešavali

“Treba osuditi sve zločine koji su se dešavali. Mi iz izvršne vlasti osuđujemo zločine. Da pravimo jedan novi put za našu zemlju, da se takvi zločini nikad prema nikome ne ponove. Nas čeka evropska budućnost. Mi ćemo pomoći svim našim komšijama na tom putu”, odgovorio je Spajić.

Omeragić: Koje konkretne korake će Vlada preduzeti kako bi doprinijela procesu suočavanja s prošlošću

Poslanika Bošnjačke stranke Adela Omeragića interesuje da li da je došlo vrijeme da Crna Gora, uz nastavak evropskih integracija, otvori novu fazu društvenog dijaloga o suočavanju s prošlošću i izgradnji trajnog povjerenja među svim građanima i narodima.

“Koje konkretne korake će Vlada preduzeti kako bi doprinijela tom procesu”, pitaće Omeragić Spajića.

Spajić Abazoviću: Mogli ste da se informišete sa sajta Vlade

Spajić je rekao da je Vlada usvojila predlog davanja koncesije u aprilu, i to javno.

“Vi nijeste otvorili sajt Vlade. Nego tražite štampane verzije, pri tom ste i zelena partija. Razumijem razmaženost, ali mislim da treba da budemo realni. Mogli ste da otvorite sajt Vlade”, odgovorio je Spajić.

Prema njegovim riječima sve lažne afere završile su se suprotno od onoga što se desilo – od Do Kvona, do aerodroma, završile su se suprotno od želja opozicije.

“Vi ste rekli da želimo vlast da ne bi izručil Do Kvona. Čovjek je već godinu i po u SAD i prolazi sudski proces, već je i osuđen”, kazao je Spajić.

Kazao je da je isto i sa pričama o aerodromima, i navodnom uzimanju novca u tom postupku.

Premijer je izjavio da je avio-dostupnost Crne Gore uništena za vrijeme 43. Vlade.

“Koncesioni ugovor i mode osmišljeni su od Svjetske banke, a Korejanci to nijesu htjeli da ispoštuju. Odustali su jer nisu htjeli da zadrže sve zaposlene. Druga ponuda bila je upola manja. Evo svi borci za državnu imovinu, poništen je proces, izvolite glasajte. Vrlo brzo taj proces može biti završen”, kazao je Spajić.

Abazović je rekao da se ispostavi kao tačno sve što priča o ljudima. Kazao je da dok je bio premijer vlade u tehničkom vladu nije htio da poništi postupak koncesije.

Prema njegovim tvrdnjama svaki dan britanska štampa izvještava o Džordžu Kotrelu i njegovim poslovima u Tivtu, a taj čovjek je imao veze sa PES-om.

“Vaš predlog da se smanji parlament može da se tumači samo željom da imamo isti broj poslanika i ministara. Sedam potpredsjednika Vlade? Za šta? Vi ste došli s pričom da od jednog eura možete da napravite dva. Samo ste nas zaduživali, a projekte koji su od državnog značaja jednostavno ne možete da dovede do kraja”, podvukao je Abazović.

Abazović: Što bi, pa Vam pobjegoše Koreanci?

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović postavio je pitanje koje se odnosi na južnokorejske investitore.

„Što bi, pa Vam pobjegoše Koreanci?“, glasi pitanje koje će uputiti premijeru Spajiću.

Prema njegovim riječima ova Vlada je izgubila namještenu utakmicu.

“Ovo bivalo nije. Tri kompanije jasno poručile da ne žele da rade sa prevarantima”, tvrdi Abazović.

Spajić: Nisam dobio stan od države

“Nisam dobio stan od države. Niti je ijedan funkcioner ili politička ličnost, dobio besplatan ili stan sa diskontom za vrijeme ove Vlade. To je jednostavna poruka građanima – nema diskriminacije. Zato projekat Velje brdo ima za cilj da ponudi rješavanje stambenog pitanja bez obzira jeste li funkcioner ili nijeste. Privilegije ne mogu biti osnov politike. Svaki građanin ove zemlje treba da bude tretiran jednako”, rekao je Spajić.

Bogdanović: Da li ste premijeru dobili stan od Vlade?

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović postavio je pitanje o stambenom zbrinjavanju predsjednika Vlade.

„Da li ste, predsjedniče Vlade Crne Gore, dobili stan od Vlade Crne Gore? Ako jeste, kada, po kojoj cijeni, pred kojom komisijom i sa kojim obrazloženjem? Ovo pitam zato što su oni od države Crne Gore napravili zemlju u kojoj pitanje premijeru ne počinje sa: ‘Koliko si reformi izveo?’, već sa: ‘Šta si od države uzeo?’“, naveo je Bogdanović.

Spajić: EK tražila da zaposlimo još 3.000 ljudi zbog pregovaračkog procesa

Spajić je rekao da nije isturio nikoga te da to nije tačno, već je bio u službenoj, kako je rekao, vrlo uspješnoj, posjeti Češkoj.

“Kada prebacujete teret na drugoga, počnite od sebe. Najglomaznija je institucija parlament, 81 poslanik na 600.000 stanovnika. Da je meni poznato, takav presedan ne postoji. A to ste vi predložili prije 20 godina kao spasonosno rješenje. Predložite neki amandman o tome”, rekao je premijer.

On je naglasio da ostaje pri racionalizaciji javne uprave, ali je naglasio da je Evropska komisija tražila da se zaposle još 3.000 ljudi kako bi pokrili funkcije koje su neophodne za pregovarački proces.

“Neko je pominjao broj ministara u Kini. Okej, ali koliko ljudi radi u tim ministarstvima? Milioni. Broj ministara nije presudan, već koliko ljudi radi u tim ministartvima. Počnite vi od sebe i vašeg političkog legata”, kazao je Spajić.

Na to je Živković kaza da ova vlada prednjači po privilegijama i partijskom zapošljavanju.

“Vi sada govorite o broju poslanika. Jeste li spremni da pređemo na predsjednički sistem i izmijenimo Ustav? Kad već tvrdite da hoćete da smanjite javnu upravu onda evo imate javne ponudu – hajde da ovo uradimo”, rekao je Živković.

On je naglasio da zahvaljujući politici ove Vlade defcit u Fondu PIO iznosi preko 500 miliona.

“Nekad je čuveni komentator Mladen Delić kazao “Ljudi moji, je li to moguće, ludnica šta je ovo”. Mislim da to najbolje ilustruje ovu situaciju”, izjavio je Živković.

Živković pitao o rekonstrukciji Vlade: Je li Vama ovo normalno?

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković zatražiće od premijera objašnjenje zbog posljednje rekonstrukcije Vlade.

„Nakon posljednje rekonstrukcije Vaša Vlada postala je najbrojnija u Evropi. Možete li građanima objasniti kako će povećanje broja ministara, potpredsjednika i državne administracije dovesti do efikasnije Vlade, bržeg ispunjavanja obaveza iz evropske agende i vidljivog poboljšanja životnog standarda građana?“, pita Živković.

On je pitao Spajića: “Je li Vama ovo normalno?”

“Ta mjesta iza vas rezervisana su za ministre. Sa su danas svi došli, neko bi morao da stoji. Vi se ponašate kao da ste oteti i da svako malo morate da plaćate reket parlamentarnoj većini. I zbog toga građani sa gnušanjem gledaju na politički sistem koji ste vi kreirali. Vi ste postali zatvorenik sopstvene vlasti”, kazao je Živković.

On je optužio Spajića da je u Vladu uveo ljude koji ne priznaju državu Crnu Goru.

“Bilo je politički nehrabro isturiti ministra bez portfelja da brani rekonstrukciju u parlamentu, jer on može da snosi i najmanju političku štetu”, saopštio je Živković.

11.36 – Spajić: Za vrijeme ove Vlade nije dodijeljena nijedna besplatna funkcionerska avio karta

“Za vrijeme ove 44. Vlade funkcioneri su imalu nula besplatnih avio karta”, odgovorio je Spajić.

Spajić je rekao da je vlast DPS-a podijelila preko 100.000 avio-karata besplatno funkcionerima i podobnima.

“Što se tiče 43. Vlade, oni su dijelili takođe takve karte. Još brojimo koliko ih je bilo i vjerujem da će Air Montenegro izaći sa konkretnim podacima o tome”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima jedna kompanija ostavila je dugove koji se mjere desetinama miliona eura, druga posluje pozitivno, razvija se, povecava broj putnika, siri kapacitete i doprinosi turizmu i ekonomiji Crne Gore.

“Građani zaslužuju istinu i ona je vrlo jednostavna – Air Montenegro nije nastavak problema Montenegro Airlinesa već dokaz da se nacionalni avioprevoznik mote voditi odgovorno, domaćinski i u interesu države i svih njenih građana”, rekao je Spajić.

Čarapić: Kako je poslovao MA, a kako poslije Air Montenegro

Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić interesuje poslovanje nekadašnjeg nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines i rad kompanije Air Montenegro.

„Možete li građanima saopštiti koliko je do trenutka gašenja Montenegro Airlinesa podijeljeno besplatnih avio-karata, kolika je bila njihova ukupna vrijednost, a sa druge strane koliko je besplatnih karata podijelio Air Montenegro od kada ste ga osnovali, po kojim kriterijumima i na koji način je nova kompanija uspostavila sistem upravljanja“, navodi se u pitanju Čarapića.

Mugoša: Poslanici nisu ni vidjeli materijal o Aerodromima

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša saopštio je da je u informaciji Vlade koja je juče objavjena zapisano da je Vlada još u aprilu poslala Skupštini materijal o koncesijama za Aerodrome Crne Gore kako bi se poslanici o njemu izjasnili, ali, kako tvrrdi, taj materijal nikada nije stigao pred poslanike.

On je pitao predsjednika Skupštine Andriju Mandića zašto se to dogodilo i kazao da su rokovi važni zbog mogućih tužbi ponuđača.

“U informaciji stoji da je Vlada, nakon toga, u skladu sa pomenutim rokom, preduzimala druge radnje vezano za ovaj postupak”, naglasio je Mugoša.

Mandić je rekao da je tender za koncesije svakako pao i da je sada priča o tome nevažna, te pojasnio da su od Vlade tada tražili dopunu dokumentacije.

Na konstataciju poslanika Mugoše da je ovo očita namjera da se prebaci odgovornost na poslanike, koji materijal koji se pominje u informaciji Vlade nisu ni vidjeli, Mandić je kazao da će uskoro izbori pa će građani cijeniti svačiju ulogu i odgovornost.

“Zajedno smo u tome – Vlada i parlamentarna većina, pa će se građani o tome izjasniti”, kazao je Mandić.