Suština Poglavlja 29 u efikasnijem sistemu i olakšanoj trgovini

Pregovaračko poglavlje 29 – Carinska unija odnosi se na uspostavljanje jedinstvenog carinskog prostora Evropske unije (EU), u kojem ne postoje unutrašnje prepreke za kretanje robe, dok se prema robi koja dolazi iz trećih zemalja primjenjuju zajednička pravila, carine i kvote.

Suština ovog poglavlja je da Crna Gora uspostavi sistem koji je usklađen sa evropskim standardima, efikasniji, digitalizovan i usmjeren na olakšavanje trgovine, uz istovremenu zaštitu građana, privrede i finansijskih interesa države i EU.

Carinska unija predstavlja prostor u kojem se roba slobodno kreće između država članica bez carinskih formalnosti, nadzora i naplate carinskih dažbina. Uspostavljena je 1. aprila 1968. godine, a njeni osnovni ciljevi su stvaranje zone slobodne trgovine, jačanje ekonomskih odnosa među državama članicama, ubrzanje trgovinskih aktivnosti, povećanje produktivnosti, podizanje životnog standarda i stvaranje boljih mogućnosti za zapošljavanje.

Pravna tekovina Poglavlja 29 obuhvata zajedničko carinsko zakonodavstvo EU, carinske procedure, zajedničku carinsku tarifu, pravila o porijeklu robe, upravljanje rizicima, zaštitu prava intelektualne svojine, kao i razvoj međusobno povezanih elektronskih sistema koji omogućavaju brže i sigurnije sprovođenje carinskih postupaka.

Obaveza svake države članice je da osposobi administrativne kapacitete za primjenu evropskih pravila, uključujući povezivanje sa relevantnim informacionim sistemima EU i obezbjeđivanje efikasne kontrole robe koja ulazi na evropsko tržište.

Crna Gora je Poglavlje 29 – Carinska unija otvorila 16. decembra 2014. godine, a privremeno ga zatvorila 14. jula ove godine na Međunarodnoj konferenciji u Briselu. Tokom pregovaračkog procesa sprovedeno je niz reformi u oblasti carinskog zakonodavstva, unaprijeđen je rad Uprave carina, a razvijeni su i ključni kapaciteti za primjenu evropskih pravila.

Evropska komisija (EK) je definisala tri završna mjerila za zatvaranje tog poglavlja: dalje usklađivanje zakonodavstva u oblastima kao što su carinski status, tranzit, upravljanje rizicima, bezbjednosni aspekti, program ovlašćenog privrednog subjekta (AEO), prava intelektualne svojine i prekursori za droge; efikasnu i ujednačenu primjenu carinskih propisa u svim ispostavama; kao i dovoljan napredak u razvoju ključnih informacionih sistema, među kojima su Novi kompjuterizovani tranzitni sistem (NCTS), Sistem za upravljanje integrisanom tarifom (ITMS), Sistem kontrole izvoza (ECS) i Sistem kontrole uvoza (ICS).

Lakši pristup tržištu od oko 450 miliona potrošača

Pristupanje Carinskoj uniji donijeće građanima i privredi mogućnost lakšeg pristupa jedinstvenom evropskom tržištu, koje obuhvata oko 450 miliona potrošača.

Predstavnici radne grupe za Poglavlje 29 smatraju da će, pored olakšanog pristupa velikom tržištu, jedan od ključnih benefita biti niži troškovi poslovanja, dok će jednostavnije procedure i smanjenje administrativnih prepreka omogućiti kompanijama da više ulažu u razvoj poslovanja.

Nove biznis ideje će, kako su objasnili, doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, što će uticati na stvaranje dodatnog dohotka firmi i rast bruto domaćeg proizvoda.

Sigurnije tržište i zaštita građana

Carinska unija ne znači samo lakšu trgovinu, već i bolju zaštitu građana. Carinske službe imaju važnu ulogu u sprečavanju ulaska opasnih proizvoda, zaštiti zdravlja ljudi, životinja i životne sredine, kao i borbi protiv krijumčarenja, falsifikovanja i sive ekonomije.

Iz radne grupe za Poglavlje 29 su objasnili da će članstvo u Carinskoj uniji značiti promjenu načina rada carinske službe, ali ne i gubitak kontrolne funkcije. Uprava carina će, kako su kazali, izgubiti dio nadležnosti na granicama prema zemljama članicama EU, ali će se kontrola preseliti na ono što će biti spoljna granica Unije.

Digitalizacija i efikasnije procedure

Jedan od ključnih elemenata Poglavlja 29 jeste modernizacija carinske administracije kroz razvoj informacionih sistema. Crna Gora već radi na uspostavljanju sistema koji će omogućiti bržu razmjenu podataka, automatizovanu analizu rizika i efikasnije sprovođenje carinskih procedura.

Iz radne grupe za Poglavlje 29 su podsjetili da su službenici Uprave carina tokom pregovaračkog procesa prošli brojne obuke sa kolegama iz Evropske komisije, kako bi bili spremni za primjenu evropskih pravila. Oni su dodali i da je jedan od preduslova za zatvaranje Poglavlja 29 bila nabavka savremene opreme koja će omogućiti kvalitetnije kontrole.

Šta znači za proizvođače i potrošače?

Za crnogorske proizvođače članstvo u Carinskoj uniji znači da će njihovi proizvodi, nakon ispunjavanja evropskih standarda, moći lakše da se plasiraju na tržište EU. Oni neće biti tretirani kao strana roba u odnosu na države članice EU, već će dobiti status robe unutar jedinstvenog tržišta.

Iz radne grupe za Poglavlje 29 su objasnili da će se promijeniti način kontrole, jer će se veći dio provjera pomjeriti na sam proces proizvodnje. To znači da će proizvođači već tokom proizvodnje morati da ispune evropske standarde, dok će carinske i druge službe država članica imati veće povjerenje u dokumentaciju i sertifikate iz Crne Gore.

Za građane će članstvo značiti veću dostupnost proizvoda iz država članica EU, širi izbor i jednostavniji promet robe.

Mit VS Činjenica

MIT: „Ulaskom u EU Crna Gora će izgubiti kontrolu i suverenitet nad svojom carinskom politikom“

ČINJENICA: Članstvo u Carinskoj uniji ne znači gubitak suvereniteta, već zajedničko donošenje odluka sa ostalim članicama EU. Crna Gora trenutno donosi odluke o carinskoj politici koje se odnose na oko 650 hiljada stanovnika, dok će nakon članstva učestvovati u kreiranju politika koje se odnose na tržište od oko 450 miliona ljudi.

Nije riječ o gubitku moći, već o dobijanju nove mogućnosti da Crna Gora učestvuje u odlučivanju u okviru jedne nadnacionalne organizacije kakva je EU.

MIT: „Ulaskom u EU carinske kontrole će potpuno nestati“

ČINJENICA: Carinske kontrole neće nestati, već će se promijeniti njihov način sprovođenja. Kontrole između država članica EU neće postojati kao danas, ali će Crna Gora postati spojna granica EU prema trećim zemljama.

Kontrole će biti digitalizovane, zasnovane na analizi rizika i usklađene sa evropskim standardima. Cilj je efikasnija borba protiv krijumčarenja, prekograničnog kriminala, sive ekonomije i falsifikovanja.

MIT: „Ulaskom u EU carinske tarife će automatski povećati cijene proizvoda“

ČINJENICA: Članstvom u Carinskoj uniji uklanjaju se carinske prepreke između Crne Gore i država članica EU, dok će se prema trećim zemljama primjenjivati zajednička carinska tarifa EU.

Ipak, efikasnije, digitalizovane i brže procedure mogu smanjiti ukupne troškove poslovanja. Carinske dažbine nijesu jedini, niti dominantan faktor koji određuje cijenu proizvoda.

Kako provjeriti

-EUR-Lex – zvanična baza zakonodavstva Evropske unije;

-Evropska komisija – dokumenti o proširenju i pregovaračkim poglavljima;

-Godišnji izvještaji Evropske komisije o napretku Crne Gore;

-Ministarstvo evropskih poslova Crne Gore – Pregovaračko poglavlje 29;

-Uprava carina Crne Gore – informacije o reformama i carinskim sistemima.

Tekst je nastao u okviru projekta „EU Reality Check", koji realizuje agencija MINA. Projekat je podržan kroz širi program „MedIA-Lit" koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji (HCHRS), Helsinškim komitetom za ljudska prava u Sjevernoj Makedoniji (MHC), Tiranskim centrom za novinarsku izvrsnost (TCJE) iz Albanije i Atlantskom inicijativom (AI) iz Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva za regionalni razvoj, investicije i saradnju sa NVO Vlade Crne Gore.

Sadržaj je isključiva odgovornost MINA i ne odražava nužno stavove Evropske unije, niti CGO-a i projektnih partnera.