Poljsku potresa duboka politička kriza: Sukob vlasti i predsjednika prerastao u otvoreni obračun oko Ustavnog suda

Poljska se suočava sa jednom od najozbiljnijih institucionalnih kriza posljednjih godina. Dugogodišnji sukob između vlade premijera Donalda Tuska i predsjednika Karola Navrockog eskalirao je nakon dramatičnih događaja u Ustavnom tribunalu u Varšavi, gdje su se sukobili policija, demonstranti i predstavnici suprotstavljenih političkih struja.

Kriza je dostigla novu tačku usijanja u petak, kada je sutkinja Ana Korvin-Piotrovska objavila da je privremeno suspendovala predsjednika Ustavnog tribunala Bogdana Švenčkovskog, kao i njegovog zamjenika Bartolomeja Sohańskog, te preuzela upravljanje tom institucijom.

Odluka je izazvala oštre reakcije opozicije, koja tvrdi da je riječ o protivzakonitom preuzimanju jedne od najvažnijih državnih institucija. Švenčkovski, koji je na čelo Tribunala došao u vrijeme vlasti nacionalno-konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS), odbacuje odluku o suspenziji i osporava legitimitet poteza sudija koje podržava aktuelna vlada.

Situacija je ubrzo prerasla u fizički sukob oko kontrole nad zgradom suda. Policija je blokirala pristup objektu, dok su se ispred okupili demonstranti i opozicioni političari. Dio okupljenih probio je ogradu, a policija je saopštila da je privela tri osobe nakon što su pojedinci bacali predmete na službenike i pokušali da uđu u kompleks.

Događaji su natjerali predsjednika Karola Navrockog da prekine putovanje u Senegal i vrati se u Varšavu. On je poručio da u takvoj situaciji mora biti u zemlji, a po povratku je optužio vladu za nasilno preuzimanje Ustavnog tribunala i kršenje ustavnog poretka. Tokom noći pojavio se ispred zgrade suda, a potom ušao u kompleks, dok je policija obezbjeđivala prostor.

Premijer Donald Tusk, s druge strane, brani postupke svoje vlade i tvrdi da je obnova vladavine prava neophodna nakon godina političkog uticaja na pravosuđe. Prema njegovom stavu, aktuelne mjere predstavljaju pokušaj da se Ustavni tribunal vrati u okvire zakonitog i funkcionalnog djelovanja.

Spor koji traje više od decenije

Korijeni sadašnjeg sukoba sežu u 2015. godinu, kada je počeo spor oko imenovanja sudija Ustavnog tribunala. Tadašnja i nova parlamentarna većina donosile su suprotstavljene odluke o popunjavanju sudijskih mjesta, a predsjednik države odbijao je da prihvati pojedina imenovanja. U narednim godinama, tokom osmogodišnje vladavine stranke PiS, sukob između poljskih vlasti i institucija Evropske unije dodatno je produbljen zbog reformi pravosuđa.

Kritičari su optuživali tadašnju vlast da pokušava da stavi sudstvo pod političku kontrolu, zbog čega je Poljska bila izložena pritiscima i finansijskim sankcijama Evropske unije. PiS je, međutim, svoje reforme predstavljao kao pokušaj uređenja pravosudnog sistema.

Dolaskom Tuska na vlast 2023. godine počeo je proces promjena i pokušaja obnove nezavisnosti sudstva. Međutim, taj proces nije tekao bez prepreka. Predsjednici bliski PiS-u koristili su pravo veta i osporavali pojedine odluke parlamentarne većine, a sadašnji predsjednik Navrocki odbio je da prihvati zakletve više sudija koje je izabrao parlament.

Upravo je pitanje njihovog statusa dodatno zakomplikovalo situaciju. Vlada smatra da parlament ima ustavno pravo da bira sudije i da predsjednik ne može blokirati njihovo stupanje na dužnost. Predsjednik i dosadašnje rukovodstvo Tribunala tvrde da procedura nije sprovedena u skladu sa zakonom.

Institucije na suprotnim stranama

Sada se dvije strane ne spore samo oko toga ko treba da upravlja Ustavnim tribunalom, već i oko toga ko ima pravo da donosi odluke u njegovo ime. Dok jedni tvrde da je neophodno ukloniti posljedice ranijih političkih intervencija u pravosuđu, drugi upozoravaju da se pod izgovorom reformi krši ustavni poredak.

Dodatnu težinu krizi daje činjenica da se Poljska približava narednim parlamentarnim izborima, planiranim za 2027. godinu. Sukob između Tuskovog proevropskog političkog bloka i nacionalno-konzervativne opozicije tako sve više izlazi iz okvira pravosudnog pitanja i postaje centralna tema političkog života zemlje.

Događaji u Varšavi pokazuju koliko je duboka podjela u poljskim institucijama. U trenutku kada se međusobno osporavaju odluke sudija, vlade i predsjednika, otvoreno je pitanje ko će i na koji način uspjeti da vrati povjerenje u ustavni sistem države.