Kako mozak funkcioniše noću?

Poremećaji spavanja nijesu samo propratna pojava lošeg dana, već ključni faktor koji direktno oblikuje naše mentalno zdravlje, pokazuju najnovija istraživanja. Veza između sna i psihičkog stanja je dvosmjerna: dok nesanica može biti prvi signal anksioznosti ili depresije, hronični nedostatak sna dramatično smanjuje sposobnost mozga da reguliše emocije, stvarajući začarani krug koji se teško prekida bez stručne promjene navika.

Razlika između deprivacije i nesanice

Stručnjaci naglašavaju da je ključno razlikovati deprivaciju sna (kada nas spoljni faktori, poput beba ili buke, sprječavaju da spavamo) od insomnije (kada imamo uslove, ali unutrašnji mehanizmi mozga ne dozvoljavaju san). Dok deprivacija direktno ugrožava fizičko zdravlje i srce, hronična nesanica dovodi mozak u stanje „hiperbudnosti”. U ovom stanju, osoba se osjeća iscrpljeno, ali njen mozak odbija da se isključi, što dugoročno vodi ka ozbiljnim poremećajima raspoloženja.

Kako mozak funkcioniše noću?

Tokom noći, mozak prolazi kroz cikluse lakog, dubokog i REM sna. Najvažniji, duboki san, dešava se u prva tri sata nakon zaspanja.

Sasvim je normalno probuditi se 10 do 15 puta tokom jednog sata. To je evolucioni mehanizam opreza. Kod osoba sa insomnijom, mozak svako buđenje registruje kao alarm, pokrećući lavinu negativnih misli koja onemogućava povratak u san.

Praktični koraci za oporavak (CBT-I metoda)

Kognitivno-bihevioralna terapija za insomnju (CBT-I) preporučuje nekoliko ključnih pravila za „resetovanje” mozga:

Pravilo 15 minuta: Ako ne zaspite brzo, ustanite i idite u drugu sobu. Krevet ne smije postati mjesto za nervozu.

Vrijeme buđenja je fiksno: Ustajte uvijek u isto vrijeme, bez obzira na to koliko ste spavali, kako biste akumulirali „gorivo za san” za sljedeću noć.

Oprez sa suplementima: Melatonin je osjetljiv na svjetlost i često je neregulisan na tržištu, pa njegova efikasnost zavisi od načina pakovanja i čuvanja.

Izvor: www.medicalnewstoday.com