Koliko brzo nakon buđenja treba doručkovati?
Doručak ubrzo nakon buđenja može pomoći u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi i obezbijediti dovoljno energije za ostatak dana.
Foto: Pexel
Preporučuje se da se prvi obrok pojede u roku od jednog do dva sata nakon ustajanja, i to otprilike u isto vrijeme svakog dana kako se ne bi remetio unutrašnji tjelesni sat. Pri tome je važno obratiti pažnju i na sastav obroka, koji bi trebalo da bude uravnotežen, prenosi Index.
Rani doručak za stabilan šećer u krvi
Brojna istraživanja sugerišu da raniji doručak može pomoći u regulaciji nivoa šećera u krvi. Jedan od razloga je to što je tijelo ujutru osjetljivije na insulin, hormon koji reguliše šećer u krvi, pa ga tada efikasnije kontroliše nego kasnije tokom dana.
Nakon noćnog posta zalihe energije su smanjene, a doručak tijelu obezbjeđuje energiju i hranljive materije potrebne za početak dana. To pomaže mozgu i mišićima da bolje funkcionišu i doprinosi osjećaju budnosti i boljoj koncentraciji.
Naš organizam ima i unutrašnji biološki sat koji pomaže organima poput pankreasa, jetre i mišića da održavaju zdrav nivo šećera u krvi. Na taj sat utiču svjetlost, san i vrijeme obroka pa neredovna ishrana može poremetiti njegov rad. Doručak u isto vrijeme svakog jutra pomaže da se taj ritam održi.
Studija koja je obuhvatila više od 7.000 ljudi pokazala je da je kasniji doručak povezan sa višim nivoom šećera u krvi i većom insulinskom rezistencijom. Ipak, neka istraživanja sugerišu da odlaganje doručka kod nekih ljudi može pomoći u kontroli šećera u krvi, što zavisi od individualnih razlika, navika spavanja, hormona, gena i eventualnih hroničnih bolesti.
A šta ako preskačete doručak?
Iako doručak doprinosi zdravlju, povremeno preskakanje neće odmah naškoditi organizmu. Ljudi ga ponekad preskoče jer nijesu gladni ili zbog užurbanog načina života.
Međutim, redovno izbjegavanje doručka može imati negativne posljedice po zdravlje. Istraživanja ovu naviku povezuju sa prekomjernom tjelesnom težinom, gojaznošću i povećanim rizikom od srčanih i metaboličkih bolesti, piše Health.com.
Jedna studija iz 2021. godine pokazala je da je doručkovanje više od tri puta nedjeljno povezano sa manjim rizikom od gojaznosti, dijabetesa tipa 2, visokog krvnog pritiska, bolesti srca i moždanog udara.
Kako treba da izgleda uravnotežen doručak
Uravnotežen doručak ključan je za održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi i obezbjeđivanje energije za jutarnje sate. Osnovu obroka trebalo bi da čine složeni ugljeni hidrati bogati vlaknima, poput hljeba od cijelog zrna, ovsenih pahuljica, smeđeg pirinča ili kinoe.
Važno je dodati i proteine koji doprinose osjećaju sitosti i pomažu u kontroli šećera u krvi. Dobri izvori su jaja, grčki jogurt, sir, proizvodi od soje, orašasti plodovi i sjemenke.
Količinu vlakana možete dodatno povećati povrćem i voćem sa nižim sadržajem šećera, poput bobičastog voća. Obrok je dobro zaokružiti i zdravim mastima koje takođe doprinose sitosti, a nalaze se u maslinovom ulju, avokadu, orašastim plodovima i sjemenkama.