Ćetković: Apelujemo da nam se dozvoli rad nedjeljom makar tokom ljetnih mjeseci

Tema rada nedjeljom u trgovini u Crnoj Gori ponovo je otvorena nakon najava da bi Ustavni sud mogao poništiti odluku kojom je prije nekoliko godina uvedena zabrana rada. Iako se o izmjenama govori, u praksi se ništa nije promijenilo, kaže predsjednik Udruženja malih trgovaca Rajko Ćetković.

„Situacija je ista kao prije šest godina. Apsolutno se ništa nije mrdnulo sa početne pozicije“, kazao je Ćetković. Podsjeća da je zabrana uvedena za sve trgovine, bez izuzetaka, i da nijedna vladajuća većina do sada nije bila spremna da otvori to pitanje.

Ustavni sud mogao bi da vrati situaciju na početak

Prema njegovim riječima, aktuelizacija teme uslijedila je krajem ove godine, jer se očekuje odluka Ustavnog suda koja bi mogla ukinuti postojeći zakon, proglašavajući ga neustavnim. Time bi se Skupština ponovo našla u situaciji da mora definisati pravila.

„Da li ima vremena da se pronađe kompromisno rješenje – sumnjam. Ali mi iz malih trgovina ponavljamo: molimo da nam se dozvoli rad nedjeljom makar tokom ljetnih mjeseci, kada se ostvaruje najveći dio prihoda i kada se odlučuje sudbina jedne male firme“, ističe Ćetković.

Naglašava da mali trgovci čine tek oko 5% ukupnog prometa u trgovini, što je, kako kaže, suviše mali udio da bi uticali na velike sisteme, ali dovoljno da spasava njihove porodice i zaposlene.

„Ne tražimo pomoć od države – tražimo da nam dozvole da radimo“

Ćetković smatra da postoji „paradoks“ – mnogi sektori i grupe zahtijevaju pomoć od države i opština, dok mali trgovci ne traže nikakve subvencije, već samo mogućnost da rade.

„Ne tražimo novac ni od države ni od opština. Ne tražimo subvencije, olakšice, donacije. Tražimo isključivo da radimo. To je naš vapaj, kaže on, dodajući da bi sezonski rad nedjeljom mnogim trgovinama značio bukvalno opstanak:

„U ljetnjem periodu možemo da radimo pet mjeseci, a zimi i ne moramo – ali tih pet mjeseci je život.“

Prema njegovim riječima, dozvola rada malim trgovinama ne bi narušila tržište, jer veliki trgovački lanci, koji pokrivaju oko 95% prometa, i dalje ne bi radili nedjeljom.

„Time bismo dobili dva efekta: mi mali bismo se spasili, a turisti bi imali gdje da kupe osnovne potrepštine.“

Podijeljena javnost, ali i dodatna pitanja o radničkim pravima

U anketai koju je radila TV Budva,  građani su izrazili podijeljena mišljenja – jedni smatraju da rad nedjeljom ugrožava radnike, drugi da šteti turizmu i svakodnevnom životu.

Ćetković kaže da je stav radnika u malim trgovinama daleko praktičniji.

„Kad je Jadranska obala bila zajednička turistička ponuda Jugoslavije, ljeti su svi radili cijeli dan, zimi se nadoknađivalo. Tako se i danas snalazimo – radnici znaju da od sezone žive i oni i mi“, ističe.

Napominje da je danas radna snaga izuzetno tražena i da mali trgovci, kako bi zadržali radnike, nude bolje uslove nego veliki sistemi.

„Plate u malim marketima su najmanje 30% veće nego u velikim lancima. Ljudi prirodno biraju stabilnije poslodavce, pa smo prinuđeni da nudimo više. Radnik je postao suvo zlato. Ne postoji institucija koja može bolje da štiti moje radnike od mene – ako nisu zadovoljni, nema ni firme.“

Ćetković smatra da otpor dijela građana proizilazi iz nerazumijevanja preduzetničkog sistema.

„Ljudi koji rade u državnim institucijama nemaju taj osjećaj šta znači kada prvog moraš dati plate, osmog platiti račune i obaveze, a 31. decembra porez na dobit. To je odgovornost koju preduzetnik nosi“, kaže on.

Dodaje da je ideja „neradne nedjelje za sve“ ostala naslijeđe iz starog sistema:

„Ovo više nije komunizam. Ovo je tržišna ekonomija. Neka država osnuje svoje markete, odrekne se marži i da radnicima najveće moguće plate – pa neka konkuriše. Ali svi znamo da država to ne može organizovati. I zato nije korektno da se privatnici demonizuju.“

Mali trgovci doprinose budžetu desetinama miliona

Ćetković podsjeća da sektor malih trgovina nije zanemarljiv kada je riječ o doprinosima državi.

„Kad smo se osnovali, bilo je 19 firmi. Danas nas je oko 400 malih subjekata sa oko 2.500 prodajnih mjesta. Procjenjujemo da ukupno doprinosimo 30 do 35 miliona eura godišnje kroz poreze, doprinose, ulaganja u sport, zdravstvo i društvene projekte. Da li to nekome nešto znači?“, pita on.

Apeli institucijama traju godinama

Na pitanje da li su se obraćali nadležnima, Ćetković kaže da su dopisi slati nebrojeno puta, preko Privredne komore i kroz razgovore sa sindikatima.

„Sve padne u vodu kada treba politička većina da donese odluku. Stranke ne žele da se zamjere glasačima. Ali ponavljamo – nas je samo 5% i rad nedjeljom u sezoni nama je pitanje opstanka", zaklučio je Ćetković.

D.B.

Izvor: TV Budva