Dabić: Mega kruzeri donose stotine hiljada turista, ali zakoni preko noći i saobraćajni čepovi koče puni potencijal

Nekada isključivo tranzitni centar i lučki grad, Bar danas prolazi kroz intenzivnu transformaciju. Grad pod Rumijom ubrzano se pozicionira na mapi jadranskog nautičkog i kruzing turizma, primajući tokom ljetnjih mjeseci stotine hiljada gostiju. Ipak, brzi priliv turista sa sobom nosi i ozbiljne izazove – od infrastrukturnih pritisaka i saobraćajnih gužvi, preko kontrole sivog tržišta, pa sve do pravnih barijera koje diktiraju zakonska rješenja donesena preko noći.

U emisiji "Otvoreno" na kanalu Televizije Budva, aktuelnu turističku sezonu analizirala je Biljana Dabić, dugogodišnja novinarka, urednica na Primorskom portalu i vlasnica turističke agencije. Iz ugla turističkog poslanika, ona je osvijetlila ključne prednosti i sistemske manjkavosti crnogorskog turizma.

Istorijska kruzing sezona i prednosti barske luke u odnosu na Kotor

Ovogodišnja kruzing sezona u Baru zvanično je počela 31. marta i trajaće sve do 26. oktobra, što je čini najdužom od kada putnički brodovi uplovljavaju u barski akvatorijum. Prema najavama, planirano je da Bar na jedan dan posjeti skoro 150.000 turista sa oko 40 kruzera, među kojima dominiraju mega kruzeri.

Dabić podsjeća da je privatizovani dio luke Bar – kompanija Port of Adria, koja posluje u okviru globalnog operatera Global Ports – začetnik razvoja ove specifične grane turizma na barskom tlu. Ona naglašava da Bar, u čisto infrastrukturnom smislu, ima znatno bolje uslove za prihvat mega brodova od Kotora, koji je i dalje neprikosnoveni lider na Jadranu sa blizu 600 najavljenih kruzera i preko 700.000 gostiju.

"Iskustvo pokazuje da luka Bar, odnosno Port of Adria, ima mnogo bolje uslove za prihvat mega kruzera nego Kotor. Mnogo je jednostavnije sa gatova Port of Adrie transferima, autobusima, dovesti goste do početka Šetališta kralja Nikole. Tu ima dovoljno prostora i nema onih velikih čepova koji se dešavaju u Kotoru, gdje se gosti sa sidrišta manjim brodicama prebacuju do platoa ispred Starog grada. Vrijeme transfera je u Baru mnogo brže i jednostavnije", objašnjava Dabić.

Osvrćući se na česte debate o realnoj finansijskoj koristi, gošća ističe da lokalna privreda ima jasne i mjerljive efekte, navodeći podatak da je samo 31. marta u jednom danu bilo angažovano preko 80 autobusa, uz hiljade plaćenih ulaznica i lokalnih taksi. Ipak, suština kruzinga je, prema njenim riječima, dugoročna:

"Nije poenta samo u novcu i onome što akutno zaradimo danas. Najznačajniji benefit je da budemo dobri domaćini, da se dobro predstavimo gostima koji dođu na jedan dan, kako bi oni kasnije poželjeli da se vrate na ovu destinaciju i ostanu duže."

Kasniji start sezone, sivo tržište i bumerang nedostatka plažnog prostora

Za razliku od Budve, gdje sezona zahvaljujući organizovanim grupama počinje znatno ranije, u Baru i Ulcinju se intenzivnije popunjavanje kapaciteta, naročito u privatnom smještaju, tradicionalno bilježi tek početkom jula. Dabić napominje da se visoko kategorisani objekti – poput novog hotela sa pet zvjezdica u nekadašnjem kompleksu Ineks – popunjavaju bez problema, dok privatni smještaj i dalje vodi bitku sa sivom zonom.

Prema njenoj ocjeni, ni predlog novog zakona ne rješava pitanje legalizacije do kraja, jer ostavlja zone van zakonskih okvira, ali raduje najava uvođenja kontrole preko velikih globalnih platformi za rezervaciju. Ipak, Bar se suočava sa jednim prostornim paradoksom koji bi mogao dugoročno da ugrozi destinaciju:

"Mi imamo određene lokalitete u Baru gdje ulazimo u rizik da imamo mnogo više smještajnih kapaciteta nego što realno imamo mjesta na plažama. To je nešto o čemu nismo vodili računa na vrijeme i što može dugoročno da nam se vrati kao negativan bumerang, kao što je već slučaj u Budvi."

Kritika balkanskog mentaliteta: "Vlačenje za rukav" urušava trud

Kao novinarka koja kritikuje anomalije i turistički radnik koji stvara proizvod, Biljana Dabić spaja ove dvije uloge kroz formulu: "Uvijek obećaj manje, pruži više". Ona smatra da je kritičko mišljenje na Balkanu nepopularno, ali ljekovito za podizanje kvaliteta ponude. Kao loš primjer i antireklamu navodi situaciju na Skadarskom jezeru, tačnije u Virpazaru.

"U Virpazaru imamo situaciju koja se apsolutno godinama ne rješava, a ostavlja ružnu sliku i urušava sve ono što drugi privredni subjekti rade na izuzetno kvalitetan način. Milsim na tu potrebu da se turisti bukvalno vuku za rukave. Ako neko želi da putuje sa vama, pustite ga, posla ima za sve. Osmijehom i toplom riječju ostavlja se potpuno drugačiji utisak od te naglašene agresivne potrebe da neko mora da ide baš kod vas", otvoreno kritikuje Dabić.

Nasuprot tome, ona ističe važnost kreiranja autentičnih doživljaja, poput "foto-tura" u poljima lokvanja u močvarnom dijelu Skadarskog jezera tokom juna, što kroz društvene mreže turista predstavlja najljepšu nenametljivu promociju Crne Gore.

Rizik od gubitka autentičnosti i problem uvozne radne snage

Gorući problem kompletnog primorja jeste nedostatak domaće radne snage, što direktno ugrožava tradicionalnu srdačnost po kojoj smo prepoznati. Obrazovni sistem, smatra ona, ne prati potrebe tržišta jer se upisni kapaciteti za deficitarna stručna i vrlo dobro plaćena zanimanja u turizmu ne proširuju adekvatno.

"Saradnica mi je prije nekoliko dana u Ulcinju dovela grupu turista sa ruskog govornog područja u jedan odličan restoran sa vrhunskom hranom, ali tamo nijedan konobar nije govorio ni naš ni ruski jezik. Ljudi su poželjeli da ustanu i odu. To su nijanse koje turističkoj privredi znače jako mnogo. Ulaskom u Evropsku uniju suočićemo se sa još većim odlivom kadra."

Ipak, postoje i svijetli primjeri: Dabić navodi da je nedavno razgovarala sa dvojicom mladića koji su se vratili iz Amerike kako bi razvili privatan biznis na Skadarskom jezeru, uvidjevši da se i tamo teže živi "američki san" i da se u svojoj državi može solidno zarađivati.

Zakoni donijeti preko noći kao biznis barijere

Da bi kruzing turizam funkcionisao bez zastoja, sve odluke o parkiralištima, taksi stajalištima i zonama kretanja autobusa moraju biti precizirane na opštinskom nivou znatno prije početka sezone. Međutim, najveći potresi dolaze sa državnog nivoa kroz ad-hoc zakonska rješenja.

Dabić se oštro osvrnula na nedavnu produkciju "hiperzakona" koji su postali ozbiljne biznis barijere za privredne subjekte, izdvojivši Zakon o slobodnim zonama.

"Dovedeni smo u situaciju da se stvari završavaju prećutno i stihijski, po našem starom receptu. Nedavno je i resorni ministar Nik Đeljošaj priznao da taj zakon o slobodnim zonama nije u potpunosti usaglašen sa Evropskom unijom, pa čak ni sa Ustavom, ali je donesen preko noći kako bi se suzbio šverc cigareta. Donoseći ga tako, ostavljeno je mnogo toga neizdefinisanog kada je u pitanju prihvat kruzera i turista. Vi ne smijete sebe dovesti u rizik da ozbiljne svjetske kruzing kompanije odustanu od vas, jer oni svoja putovanja ne planiraju u januaru, već dvije ili tri godine unaprijed", upozorava ona.

Saobraćajni kolaps diktira rute: "Da li putujemo konjicom?"

Jedno od prvih pitanja koje limitirani gosti sa kruzera postavljaju jeste trajanje izleta. Saobraćajni kolaps na dionici od Bara do Sutomora, kao i kroz tunel Sozina, direktno kroji turističku mapu i primorava agencije da svjesno smanjuju sopstveni profit zarad bezbjednosti putnika.

"U julu i avgustu mi turistima moramo otvoreno i pošteno reći da iz Bara drumskim saobraćajem ne mogu komforno stići do Kotora i vratiti se na vrijeme na brod. Kada Amerikanci pročitaju da od Bara do Kotora ima svega 60 kilometara, njima je potpuno nejasno zašto nam treba toliko vremena i kroz smijeh pitaju da li putujemo konjicom. Zato ih usmjeravamo na lokalitete koje mogu komforno obići – Stari grad Bar, Budvu, Ulcinj i Skadarsko jezero."

Trendovi u svjetskom turizmu se mijenjaju, a šansa Crne Gore leži u uvezivanju malih seoskih i tradicionalnih gazdinstava u moderan turistički proizvod, jer je odnos cijene i kvaliteta na našem primorju i dalje na izuzetno konkurentnom nivou, zaključeno je u emisiji.