Đedović: Dobroti hronično fali kadra i kreveta, ali radimo sve da promijenimo sliku o bolnici
Specijalna bolnica za psihijatriju u Dobroti decenijama se nosi sa teškim bremenom zapuštene infrastrukture, manjkom medicinskog kadra i prebukiranošću kapaciteta. Ipak, iza bolničkih kapija i novinskih naslova stoji svakodnevni požrtvovani rad osoblja i borba za humane uslove pacijenata, poručio je dr Jovo Đedović, direktor ove zdravstvene ustanove gostujući u jutarnjem programu TV Budva.
Đedović naglašava da se bolnica u svom radu suočava sa tri ključna izazova: zastarjelom infrastrukturom, manjkom srednjeg medicinskog kadra i akutnim problemom preopterećenosti smještajnih kapaciteta.
Preko 200.000 eura donacija za adaptaciju i opremu
Najveći dio bolničkog kompleksa izgrađen je još 1953. godine i od tada nije bilo značajnijih proširenja. Kako bi se uslovi boravka i rada poboljšali, uprava se u velikoj mjeri oslanja na donacije, kojih je u proteklih godinu dana skupljeno više od 200.000 eura.
"Preko NVO 'Akcija za ljudska prava', a zahvaljujući Ambasadi Njemačke, obezbijeđeno je 60.000 eura za edukaciju i adaptaciju odjeljenja. Morsko dobro je doniralo 30.000 eura za izradu projekata adaptacije svih paviljona, dok je Opština Tivat opredijelila 55.000 eura za kupovinu kombi vozila za transport pacijenata, što nam je izuzetno važno zbog velikog broja forenzičkih slučajeva. Očekujemo i realizaciju donacije Opštine Kotor od 45.000 eura za sanaciju grijanja i mokrih čvorova, a kroz humanitarni maraton 'Open Water' prikupljeno je 10.000 eura za rekvizite za okupaciono-radnu terapiju", precizirao je dr Đedović.
Konkursi otvoreni, ali tehničara nema, prepreka i cijene stanova u Kotoru
Dok je situacija sa ljekarskim kadrom stabilnija, zahvaljujući novim specijalizacijama i dolasku iskusnih ljekara iz regiona, alarmantna je situacija sa srednjim medicinskim osobljem.
"Ministarstvo zdravlja nam je odobrilo zapošljavanje 20 medicinskih tehničara, ali se na konkurse gotovo niko ne javlja. Jedna od velikih prepreka za ljude iz drugih gradova jeste i sama cijena iznajmljivanja stanova u Kotoru. Koristim priliku da uputim apel medicinskim tehničarima da se jave na naše konkurse i pomognu radu ustanove", istakao je Đedović.
U bolnici sa 233 kreveta boravi i do 300 pacijenata
Prebukiranost kapaciteta ostaje najteži ispit za zaposlene. Dok bolnica raspolaže sa svega 233 postelje, na evidenciji se nerijetko nalazi i do 300 pacijenata.
"Oko 60 pacijenata je na režimu parcijalne hospitalizacije, dok je oko 240 konstantno u bolnici. Zbog toga smo prinuđeni da koristimo eufemistički termin 'improvizovani kreveti' i smještamo pacijente tamo gdje imamo prostora, što nikako nije dobro rješenje".
Problem forenzičkih pacijenata i neophodnost tretmana u zajednici
Poseban pritisak na kapacitete prave forenzički pacijenti, kojih je trenutno oko 145, dok je odjeljenje predviđeno za njih kapaciteta svega 21 krevet.
"Oko 27 odsto forenzičkih pacijenata ima i zatvorske kazne i oni će biti izmješteni završetkom Forenzičke bolnice u Spužu. Međutim, ostaje nam blizu stotinu onih koji u bolnici prosječno borave i po pet godina, jer njihov otpust zavisi od procjene i saglasnosti suda", pojašnjava dr Đedović.
Kao dugoročno rješenje za rasterećenje psihijatrijskih ustanova u svijetu, Đedović vidi razvoj takozvanog "asertivnog tretmana u zajednici", kućnih posjeta, terenskog rada i stanovanja uz podršku medicinskih radnika.
Manje senzacionalizma, više empatije društva
Odgovarajući na pitanje o pacijentima koji su godinama u bolnici jer su ih porodice zaboravile ili napustile, dr Đedović naglašava da nam je kao društvu potrebno više empatije prema najranjivijima. Takođe je skrenuo pažnju i na ulogu medija u kreiranju percepcije o bolnici.
"Ima smisla ukazivati na probleme jer je zdravstvo 'res publica', javna stvar. Međutim, doza senzacionalizma kojoj smo skloni pojačava stigmatizaciju ljudi koji se ovdje liječe. Želimo da promijenimo medijsku sliku o bolnici, ali smo svjesni da to moramo i zaslužiti svojim radom i borbom za svakog pacijenta", zaključio je dr Đedović.