Golubović: Crnogorski turizam raste, ali jurcanje za kvantitetom ugrožava kvalitet i infrastrukturu

Crnogorski turizam dominantno raste, ali i dalje ostaje zarobljen u okvire sezonalnosti i jake zavisnosti od ljetnjih mjeseci, dok istovremeno osnovna infrastruktura ne prati ubrzani razvoj smještajnih kapaciteta, poručio je u emisiji "Otvoreno" Televizije Budva Petar Golubović, direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, ističući da destinacija hitno mora promijeniti model razvoja i posvetiti se strateškom planiranju umjesto post festum analizama.

Rast broja gostiju ne garantuje i veću potrošnju

Govoreći o trenutnom stanju u najvažnijoj crnogorskoj privrednoj grani, Golubović je naveo da zvanična statistika bilježi rast broja gostiju i veće cijene, ali je upozorio da to ne znači nužno i veću potrošnju.

"Ono što je definitivno jeste da crnogorski turizam raste. Međutim, i dalje smo dominantno sezonska destinacija i zavisimo od ljetnje sezone i perioda jul-avgust. Imamo više gostiju i više cijene, ali da li to po defaultu znači da gosti više troše, u to baš i nisam siguran. Te detaljnije analize i segmentacija emitivnih tržišta moraju biti mnogo ozbiljnije rađene kako bismo u odnosu na te podatke planirali buduća marketinška djelovanja", naglasio je Golubović.

Model "manje je više": Sveti Stefan kao lekcija

Osvrćući se na granicu između masovnog turizma i održivog razvoja, Golubović je podvukao da je Crna Gora još strategijom iz 2008. godine bila zamišljena kao butik destinacija. Kao najbolji primjer filozofije "manje je više" izdvojio je Sveti Stefan.

"Bolje nam je da imamo jednog gosta koji će potrošiti 10.000 eura nego deset gostiju koji će trošiti po 1.000 eura u destinaciji. Sveti Stefan danas na samom poluostrvu broji upola manje smještajnih jedinica nego 60-ih godina kada je napravljen, ali je cijena noćenja drastično veća, a tražnja izuzetno visoka. Mi smo prostorno vrlo limitirani, a gradili smo stanove za tržište i kvazi-turističke kapacitete od kojih država nema previše ekonomskih benefita", ukazao je direktor CIRT-a.

Infrastrukturni kolaps i aerodromi koji su ostali u prošlosti

Komentarišući infrastrukturne kolapse, od saobraćajnih gužvi i problema s parkingom do ljetnjih restrikcija vode, Golubović je upozorio da plaćamo cijenu neplanskog građenja. Posebno je kritikovao stanje na aerodromima koji predstavljaju prvi utisak za svakog turistu.

"Naša osnovna infrastruktura nije ispratila turističke kapacitete. Aerodrom je naša recepcija u turističkom smislu, a naša dva aerodroma nisu promijenila kapacitete sigurno 20 godina, dok je broj turista drastično porastao. Prvi utisak imate priliku da ostvarite samo jednom, a te slike gužvi sa ulaza u destinaciju šalju lošu poruku", naveo je on, dodajući da spas leži u zaleđu i ruralnom turizmu: "U zaleđu budvanske rivijere leži nebrušeni dijamant i potencijal za premium turistički doživljaj koji ne poznaje sezonu. Ne smijemo dozvoliti da turizam kreira naše selo, već obrnuto, da selo kreira turizam."

Vize za pet ključnih tržišta: Pad od minimalno 20 odsto

Dio razgovora odnosio se i na najavljeno uvođenje viznog režima od 1. novembra za državljane Rusije, Bjelorusije, Kine, Saudijske Arabije i Turske, koji su činili više od petine ukupnog turističkog prometa. Golubović procjenjuje da je pad od minimalno 20 odsto na ovim tržištima neminovan.

"Kada imamo bilo kakve administrativne barijere u vidu viza, to su vrlo destimulativni momenti koji smanjuju potražnju. Minimalni pad koji možemo očekivati na ovim tržištima je 20 odsto, što znači oko 640.000 noćenja manje, odnosno pad od skoro četiri odsto na ukupnom nivou. Da bismo to nadomjestili, moramo ostvariti rast od oko 4,75 odsto na ostalim tržištima poput Velike Britanije, Njemačke, Poljske i regiona. Međutim, uz očekivani skok cijena usljed rasta zarada i inflacije, postajemo cjenovno manje konkurentni, posebno za regionalno tržište koje je izuzetno cjenovno osjetljivo", izračunao je Golubović.

Tri ključne odluke: Hitno usvojiti desetogodišnju strategiju

Na samom kraju, upitan koje bi tri odluke hitno donio da ima odriješene ruke i budžet, Golubović je podvukao da je ključ u usvajanju i primjeni dugoročne strategije.

"Definitivno je najvažnija dugoročna strategija razvoja od minimum 10 godina, kreirana ozbiljnim planiranjem. Jer ako ne znate kuda idete, kuda god da dođete, na pogrešnom ste mjestu. Naša prethodna strategija je istekla, a nova mora biti dokument na osnovu kojeg ćemo graditi autentičan proizvod, pratiti ga jednogodišnjim i trogodišnjim operativnim planovima i konačno početi da upravljamo turizmom umjesto da mu se prepustimo", zaključio je Golubović.