Demokratija ne može postojati bez slobode govora, ali ni bez svijesti o njenim granicama

Demokratija ne može postojati bez slobode govora, ali ni bez svijesti o njenim granicama, poručeno je sa konferencije koju je organizovao Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore i ocijenjeno da javne osobe, političari i drugi visoki zvaničnici imaju naročitu društvenu odgovornost, jer javnim istupanjima dopiru do većeg broja ljudi.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da sloboda izražavanja predstavlja jedan od osnovnih temelja demokratskog društva, kao i osnovnih preduslova za njegov razvoj.

„Paralelno, slobodom izražavanja moguće je povrijediti neko drugo jednako važno i garantovano ljudsko pravo, zbog čega i ova sloboda mora biti ograničena“, rekla je Vujović na konferenciji pod nazivom "Sloboda izražavanja i njena zloupotreba u političkom i javnom diskursu".

Ona je kazala da govor mržnje predstavlja najradikalniji oblik zlopotrebe slobode izražavanja, navodeći da je vrlo izazovno utvrditi granicu između slobode izražavanja i govora mržnje.

Prema riječima Vujović, istupanja javnih osoba, posebno ako su učinjena putem medija ili interneta, imaju veći i značajniji uticaj na populaciju od govora, komentara ili mišljenja građana.

„Javne osobe, političari i drugi visoki zvaničnici, premda neki od njih imaju imunitet koji ih može štititi od eventualnih tužbi, imaju naročitu društvenu odgovornost, jer javnim istupanjima dopiru do većeg broja ljudi. Ukoliko se neprimjereno izražavaju, građanima se šalje poruka o prihvatljivosti takve komunikacije, pa se ona normalizuje“, istakla je Vujović.

Ona je poručila da bi upravo javne osobe, zbog svog uticaja, trebalo da javno osuđuju svaku pojavu govora mržnje i time šalju poruku o njegovoj neprihvatljivosti.

„Nije dobar podatak da nema nijedne prijave ili postupanja pred Odborom za ljudska i manjinska prava, a kada se tiče povrede Etičkog kodeksa poslanika, a svi smo svjedoci da toga apsolutno ima. Dakle, nije dovoljno samo se zareći, donijeti povelju, već je potrebno izraditi jedan senzibilitet prema takvim pojavama i ono što je vrlo važno, standardizaciju“, kazala je Vujović.

Ona je ocijenila da je mrzilački sadržaj i dalje najprisutniji na društvenim mrežama.

Prema riječima Vujović, granica između legitimne kritike i zlopotrebe slobode govora predstavlja ključnu liniju odbrane demokratskog poretka.

„Mi smo napravili jedan važan pomak time što smo u junu 2024. donijeli medijske zakone koji su u skladu sa evropskim standardima. Time smo prenijeli oko 70 odsto Akta o slobodi medija Evropske unije (EU), a to se tiče transparentnosti vlasništva, medijskog pluralizma, uređivačke slobode“, podsjetila je Vujović.

Međutim, kako je rekla, mnogo toga još ostaje da se uradi i Crna Gora se obavezala da će praviti okvir i pripremati svoj sistem do datuma ulaska u EU kada će se te direktive i uradbe direktno i u potpunosti pripremljivati kao u svakoj zemlji EU.

Vujović je ukazala na to da je planirano formiranje nacionalne mreže za borbu protiv dezinformacija i govora mržnje.

„Nacionalna mreža za borbu protiv dezinformacije i govora mržnje trebalo bi narednih mjeseci da bude uspostavljena, da postane funkcionalna i da predstavlja odgovor koji neće biti dovođen u pitanje, već čiji će se sud prema ovim pojavama poštovati“, rekla je Vujović.

Ona je dodala da će mreža na neki način edukovati javnost gdje je ta granica slobode govora, a gdje govora mržnje, kao i da će se fokusirati na rano prepoznavanje i koordinisano reagovanje na štetne sadržaje.

„Demokratija ne može postojati bez slobode govora, ali ni bez svijesti o njenim granicama. Crna Gora ostaje posvećena jačanju demokratske kulture, povjerenja u institucije, evropskim vrijednostima, uz cilj da javni prostor bude otvoren, slobodan i odgovoran, prostor u kome se različita mišljenja argumentovano susreću“, istakla je Vujović.

Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da kad god se dođe do minimuma konsenzusa o bilo kom pitanju, u tom trenutka priča počne da se “raspada”, a uglavnom se krivica svaljuje na one koji najmanje žele takvu situaciju.

On je rekao da institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda često izlazi u javnost sa izjavama koje treba da osvijetle nekad tamne, a nekad svijetle strane stvarnosti.

Bjeković je naveo da Ombudsman ne može da reaguje na svaki događaj koji se desi.

“Softver, koji je podržan od Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), registrovao je dva miliona primjera izražavanja koji liče na govor mržnje, od jula do decembra prošle godine. Ne postoji ni ombudsman, niti mašina koja bi mogla da reaguje na svaki konkretan događaj i da osudi ili na neki način da pokuša eliminisati takav govor”, dodao je Bjeković.

On je rekao da su istraživanja civilnog sektora pokazala da djeca i mladi u Crnoj Gori u više od 80 odsto slučajeva vjeruju da je za sadašnje stanje uzrok politika, odnosno političari.

“Koliko god se trudio da kažem da smo riješili neka ključna pitanja, stvarnost me demantuje i mislim da smo na početku. A na početku smo, između ostalog, i zahvaljujući odgovoru koji sam dobio iz Skupštine, a koji mi je proslijeđen od Odbora za ljudska prava koji prati primjenu Etičkog kodeksa. Rekli su da u posljednjih četiri ili pet godina nije bio nijedan slučaj pred ovim Odborom kada je u pitanju govor mržnje ili drugi oblik nedozvoljenog izražavanja, odnosno političkog govora”, naveo je Bjeković.

Šef kancelarije UNICEF-A u Crnoj Gori Mikele Servadei kazao je da je sloboda izražavanja zaista jedan od temelja svakog demokratskog društva.

On je poručio da govor mržnje, ponižavanje i isključivanje slabe demokratiju.

Servadei je istakao da učešće dece i adolescenata nije samo dekorativni dodatak društvenoj koheziji, već da ono treba da bude njen temelj.

“Kada se djeci i mladima pruže stvarne prilike da izraze svoje mišljenje, oni pomažu u oblikovanju rješenja”, naglasio je Servadei.

On je ocijenio da je učešće djece i mladih prečesto simbolicno i da se prečesto dešava jednom godišnje.

“Ako želimo ozbiljno da radimo na društvenoj koheziji, moramo ozbiljno pristupiti i učešću djece i mladih. Ono mora postati institucionalizovano i dio svakodnevnog života. Moramo obezbijediti platforme i sisteme kroz koje će djeca i mladi komunicirati sa nama i sa donosiocima odluka”, poručio je Servadei.

On je kazao da mladi, u vremenu kada se govor mržnje brzo širi, nijesu samo grupa koju treba zaštititi.

“Oni su i dio rešenja, i to moramo zaista razumjeti. Jer način na koji danas oblikujemo javni diskurs određuje kakvo će društvo djeca sjutra imati”, naglasio je Servadei.

Zlatna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Anastasija Brajković, poručila je da društvena kohezija počinje onda kada se odbace sve predrasude i kada se shvati da različitosti zapravo obogaćuju.

„U školama, porodicama i društvu ova tema treba više da se pokraće i mladi treba više da se upućuju na značaj društvene kohezije. Kada zajedno gradimo drušvo u kojem se svako osjeća prihvaćeno i sigurno, postajemo jači kao zajednica“, istakla je Brajković.

Konferencija predstavlja aktivnost u okviru zajedničke inicijative "Jačanje uloge Zaštitnika i civilnog društva u unaprjeđenju društvene kohezije u Crnoj Gori" koju realizuje Zaštitnik, sa partnerima, uz tehničku podršku UNICEF-a i finansijsku podršku Fonda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira.