Društvo

Dr Đedović: U Dobroti se ne liječe 'ludi', već bolesni kojima treba podrška, a ne osuda

Primarijus doktor Jovo Đedović, specijalista psihijatrije i direktor Specijalne bolnice za psihijatriju „Dobrota“, predstavio je ambiciozan plan obnove ustanove, ali i upozorio na duboke probleme sa kojima se suočavaju zaposleni i pacijenti u najstarijoj crnogorskoj psihijatrijskoj bolnici.

Đedović/Foto: printscreen/yt
Đedović/Foto: printscreen/yt

Od imenovanja na poziciju direktora 15. decembra, dr Đedović je pokrenuo niz akcija kako bi se saniralo stanje u bolnici čiji su poslednji objekti građeni još šezdesetih godina prošlog vijeka. Prema njegovim riječima, prioritet je popravka infrastrukturne slike koja je decenijama bila zapostavljena.

Đedović ističe da je podrška lokalne zajednice i države bila ključna u prvim mjesecima mandata. Posebno je naglasio saradnju sa društvom „Open Water“ i Morskim dobrom.

„Kažu, kada se gradi nešto, počinje se od temelja, ali rekonstrukciju je možda bolje raditi od krova, s obzirom da od njega zavisi mnogo stvari. Arhitekte Marija Milojević i njen suprug potpuno pro bono rade projekte krovnih konstrukcija. Morsko dobro nam je doniralo 30.000 eura, što će biti usmjereno upravo na projektnu dokumentaciju za adaptaciju maltene svih bolničkih paviljona“, naveo je Đedović.

Pored toga, on je istakao značaj donacije Opštine Tivat od 53.000 eura za novo kombi vozilo.

„Imamo veliki broj sudskih pacijenata i odlasci na sudove u značajnoj mjeri opterećuju naše kapacitete prevoza. Dešavalo se da se ročišta odlažu jer policija ili mi nismo u mogućnosti da obezbijedimo transport. Ova donacija će to trajno riješiti.“

O kadrovskoj krizi i bezbjednosti osoblja

Jedan od najtežih aspekata upravljanja bolnicom je, prema riječima direktora, hronični nedostatak medicinskog kadra, uz činjenicu da su bolnički kapaciteti konstantno popunjeni između 110% i 120%.

„Imamo problem sa prijemom kadra. Naši ljudi su pred kraj radnog vijeka, samo u aprilu četiri tehničara idu u penziju. I pored stalno otvorenih konkursa i saglasnosti Ministarstva za prijem više od devet tehničara, nema zainteresovanih. Teško je naći nekoga ko želi da radi na najakutnijim muškim odjeljenjima ili sudskom odjeljenju. Posao je zahtjevan, traži ogromno strpljenje, ali i oprez, jer su se napadi na osoblje dešavali i nedavno“, upozorava Đedović.

O položaju žena i mentalnom zdravlju

Kao inicijator Treće Rotary konvencije o mentalnom zdravlju, čija je tema ove godine posvećena ženama, dr Đedović je ponudio oštru analizu društvenih okolnosti koje utiču na zdravlje građanki Crne Gore.

„Crna Gora je tradicionalna patrijarhalna sredina. Glavni narativ je i dalje floskula da je ženama mjesto u kuhinji. Kada nekoga stavite u podređen položaj, date mu lošije startno mjesto, nižu platu i izložite ga nasilju, ne možete očekivati da ta osoba ne bude anksiozna ili depresivna. Kako je rekao Viktor Frankl, u abnormalnim okolnostima, abnormalne emotivne reakcije su jedino normalno ponašanje.“

O stigmatizaciji i "ludilu"

Dr Đedović se osvrnuo i na način na koji društvo posmatra pacijente u Dobroti, apelujući na humaniji pristup.

„Stigmatizacija je prisutna u cijelom svijetu, vjerovatno zbog straha od gubitka kontrole. Ali ovdje se radi o oboljenjima sličnim onim internističkim. Krivimo li ikoga zato što je slomio ruku? Ne možete kriviti nekoga zato što je bolestan. Mi dominantno liječimo najteže psihotične poremećaje i bolesti zavisnosti, i to su stanja koja se moraju tretirati stručno, a ne posmatrati kroz prizmu osude“, zaključio je Đedović.

Tekst priredila Redakcija Portala RTV budva

Izvor: TV Budva/emisija "Jutrom iz Budve"