Građanski aktivista sa Cetinja Bajko Stanojević nakon odluke Višeg suda: Što je sa povrijeđenim dušama?
Građanski aktivista poručuje da pravni zaključci ne mogu izbrisati bol porodica žrtava, niti vratiti povjerenje građana u institucije nakon tragedija u Medovini i na Cetinju
Odluka Višeg suda u Podgorici da u predmetu koji se odnosi na žalbu Vesne Pejović nije došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku predstavlja pravni zaključak o kojem će sudska praksa i pravnici davati svoje ocjene. Međutim, postoje pitanja na koja, kako smatra građanski aktivista Bajko Stanojević, nijedna sudska odluka ne može dati odgovor.
Što je sa povrijeđenim dušama porodica ubijenih? Što je sa ranama Cetinja? Što je sa osjećajem pravde svih građana koji su skoro godinu dana stajali na Kruševom ždrijelu, protestovali, molili i tražili odgovore? – navodi Stanojević.
Prema njegovim riječima, moguće je da, sa pravnog aspekta, nije došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, ali je teško tvrditi da nije narušeno povjerenje građana u institucije.
Možda, prema zakonu, nije povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku. Ali teško je reći da nije povrijeđeno pravo građana da vjeruju institucijama – ističe on.
Podsjećajući na dva masovna zločina koja su pogodila Cetinje – tragediju u Medovini 12. avgusta 2022. godine i zločin od 1. januara 2025. godine – Stanojević ocjenjuje da je javnost ostala sa više pitanja nego odgovora.
Umjesto povjerenja, dobili smo ćutanje. Umjesto odgovornosti, dobili smo proceduralna objašnjenja. Umjesto osjećaja da država stoji uz svoje građane, mnogi su stekli utisak da su njihova pitanja postala teret koji treba što prije skloniti iz javnosti – navodi on.
Ističe da građani koji su mjesecima protestovali nijesu tražili privilegije niti osvetu, već istinu, odgovornost i uvjerenje da se slične tragedije više nikada neće ponoviti.
Ljudi koji su izlazili na proteste nijesu tražili privilegije. Nijesu tražili osvetu. Tražili su istinu, odgovornost i sigurnost da se ovakve tragedije više nikada neće ponoviti – poručuje Stanojević.
On smatra da zbog toga odluka Višeg suda, bez obzira na njenu pravnu utemeljenost, ne može predstavljati kraj priče.
Pravo i pravda nijesu uvijek isto. Sud može odlučiti da nije došlo do povrede određenog procesnog prava, ali to ne znači da su nestale sumnje, bol i nepovjerenje koje osjećaju porodice žrtava i građani Crne Gore – navodi on.
Dodaje da najveća šteta nije sadržana u sudskim rokovima ili pravnim formulacijama, već u gubitku povjerenja u institucije koje su, kako kaže, morale pokazati da mogu zaštititi svoje građane i rasvijetliti sve okolnosti tragedija.
Stanojević ocjenjuje da upravo zbog toga sve više građana smatra da bi nezavisna međunarodna istraga mogla doprinijeti vraćanju dijela izgubljenog povjerenja.
Ne zato što neko želi osporavati domaće institucije po svaku cijenu, nego zato što vjeruje da samo potpuno nezavisno utvrđivanje činjenica može otkloniti svaku sumnju i dati odgovore koje porodice i javnost očekuju – ističe on.
Na kraju poručuje da bi pravedno bilo da postoji osjećaj kako je država učinila sve što je mogla, ali da takav osjećaj, prema njegovim riječima, ne postoji.
Možda nije povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, ali jesu osjećaj pravde, dostojanstvo porodica žrtava i povjerenje građana. To su rane koje još krvare – zaključuje Stanojević.