Izmjenama zakona predviđena veća odgovornost proizvođača za neispravnost proizvoda
Vlada je dostavila Skupštini Predlog izmjena Zakona o obligacionim odnosima, kojima se definiše odgovornost proizvođača za štetu nastalu usljed neispravnih proizvoda.
Dokument je upućen Skupštini na usvajanje po hitnom postupku, piše CdM.
Iz Vlade su objasnili da predložene izmjene predstavljaju dio usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, ali i važan korak ka zatvaranju Pregovaračkog poglavlja 1 – Sloboda kretanja robe.
U obrazloženju zakona navedeno je da je osnovni razlog za donošenje izmjena usklađivanje sa Direktivom Savjeta Evropske ekonomske zajednice 85/374/EEZ, koja reguliše odgovornost za neispravne proizvode.
“Izmjena zakona je neophodna zbog da direktivom od 25. jula 1985. godine o približavanju zakona i drugih propisa država članica u vezi sa odgovornošću za neispravne proizvode i kako bi se stvorili neophodni uslovi za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 1”, precizirano je u obrazloženju.
Predlogom se prvi put definiše odgovornost proizvođača za štetu koju mogu izazvati proizvodi koji nijesu bezbjedni za upotrebu, što podrazumijeva njihovu odgovornost.
Pored proizvođača gotovog proizvoda, proizvođačima se smatraju i oni koji proizvode sirovinu ili dio proizvoda, ali i svi koji označavanjem proizvoda svojim imenom, žigom ili drugim znakom nastupaju kao proizvođači. Precizirano je i da će odgovornost snositi i uvoznici proizvoda koji robu stavljaju u promet u okviru svog poslovanja.
“Takođe, ukoliko nije moguće utvrditi identitet proizvođača, odgovornost može pasti i na dobavljača proizvoda, osim ako u razumnom roku obavijesti oštećenog o stvarnom proizvođaču ili licu od kojeg je proizvod nabavljen”, navodi se u predloženom tekstu.
Zakonom se precizira da se proizvodom smatra svaka pokretna stvar, uključujući i onu koja je ugrađena u drugu pokretnu ili nepokretnu stvar, kao i električna energija. Neispravnim će se smatrati proizvod koji ne pruža sigurnost koja se od njega opravdano očekuje.
Prilikom procjene da li je proizvod neispravan, uzimaće se u obzir način na koji je predstavljen javnosti, svrha za koju se koristi, očekivana upotreba i vrijeme kada je stavljen u promet.
"Proizvod nije ispravan ako, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito način na koji je proizvod predstavljen, svrhe u koje, prema razumnom očekivanju, proizvod može biti upotrijebljen i vrijeme kad je proizvod stavljen u promet, ne pruža sigurnost koja se od takvog proizvoda opravdano očekuje”, navodi se u predlogu izmjena zakona.
Proizvod, kako je objašnjeno, neće biti proglašen neispravnim samo zato što je kasnije na tržište stavljen kvalitetniji ili tehnološki napredniji proizvod.
Predlogom zakona propisano je da oštećeni ima obavezu da dokaže nastanak štete, neispravnost proizvoda i uzročnu vezu između proizvoda i nastale štete.
“Kada za štetu odgovara više osoba, njihova odgovornost biće solidarna, što znači da oštećeni može tražiti punu naknadu od bilo kojeg od odgovornih subjekata”, navedeno je u predloženom zakonu.
Zakonom su definisani i slučajevi u kojima proizvođač može biti oslobođen odgovornosti.
“To će biti moguće ukoliko dokaže da proizvod nije stavio u promet, da neispravnost nije postojala u trenutku kada je proizvod plasiran na tržište ili da je nastala naknadno. Odgovornost može biti isključena i ako proizvod nije proizveden za prodaju ili drugu poslovnu svrhu, kao i ukoliko je neispravnost posljedica poštovanja obaveznih propisa koji su bili na snazi u trenutku stavljanja proizvoda u promet”, precizirano je predlogom.
Posebno je predviđena mogućnost oslobađanja odgovornosti ukoliko tadašnji nivo naučnih i tehničkih znanja nije omogućavao otkrivanje neispravnosti proizvoda.
Ipak, zakon jasno propisuje da proizvođač neće moći da izbjegne odgovornost ukoliko je do štete došlo djelovanjem ili propustom treće strane.
Jedna od novina jeste odredba prema kojoj proizvođač unaprijed neće moći da isključi ili ograniči svoju odgovornost za štetu izazvanu neispravnim proizvodom.
Na taj način, dodaje se, dodatno se jača pravna zaštita građana i potrošača.
Zakonom su definisani i rokovi za ostvarivanje prava na naknadu štete.
“Potraživanje će zastarijevati u roku od tri godine od kada je oštećeni saznao ili morao saznati za štetu, neispravnost i proizvođača, dok pravo na naknadu štete definitivno prestaje nakon deset godina od dana kada je proizvod stavljen u promet, osim ako je u međuvremenu pokrenut sudski ili drugi nadležni postupak”, navodi se u dokumentu.