MMF: Potreban pažljiviji odgovor na rast cijena energije i hrane

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da vlade širom svijeta moraju pažljivo odgovoriti na rast cijena energije i hrane kako bi zaštitile građane i privredu, a da pritom ne ugroze javne finansije i dodatno podstaknu inflaciju.

Ekonomisti MMF-a, Pierre-Olivier Gourinchas, Borya Gracia, Delphine Prady i Rodrigo Valdes navode u analizi da aktuelni energetski šok, izazvan ratom na Bliskom istoku i rastom cijena nafte i gasa, predstavlja klasičan negativan šok ponude koji povećava inflaciju i usporava privredni rast, prenosi B92.

MMF smatra da vlade ne bi trebalo da pokušavaju potpuno da zaustave rast cijena kroz široke subvencije i zamrzavanje, osim u izuzetnim situacijama, jer takve mjere mogu biti veoma skupe i teško održive, kao i dodatno povećati globalnu tražnju za energijom.

Umjesto toga, MMF preporučuje privremenu i ciljanu pomoć najugroženijim domaćinstvima kroz novčane transfere i postojeće sisteme socijalne zaštite, kako bi se sačuvali tržišni cjenovni signali i ograničili budžetski troškovi.

Eksperti MMF-a upozoravaju da siromašnija domaćinstva troše dva do tri puta veći dio prihoda na energiju i hranu nego bogatiji slojevi stanovništva, zbog čega su posebno izložena rastu cijena.

Kada je riječ o kompanijama, MMF preporučuje kratkoročnu pomoć za likvidnost, poput državnih garancija za kredite, poreskih odlaganja i kreditnih linija, umjesto direktnih subvencija ili ubrizgavanja kapitala.

Fond navodi da bi opšte subvencije za energiju, smanjenje poreza ili kontrola cijena mogli biti opravdani samo ako je šok privremen, ako postoji rizik od nekontrolisanog rasta inflacije i ako država ima dovoljno fiskalnog prostora da podnese troškove.

MMF navodi da su zemlje u razvoju u težoj poziciji od razvijenih ekonomija zbog slabijih socijalnih sistema, većeg udjela hrane i energije u potrošnji građana i skupljeg zaduživanja, pokazala je analiza objavljena na veb sajtu MMF-a.

U zaključku analize, MMF poručuje da vlade treba da primjenjuju „disciplinovan i postepen pristup“, počev od ciljanih i privremenih mjera, uz dodatne intervencije samo ako se kriza produbi.