Knežević: 13. jul je nauk da Crna Gora nikad ne ljubi lance

Delegacija Demokratske narodne partije (DNP), predvođena predsjednikom Milanom Kneževićem, predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem i predsjednikom Skupštine opštine Zeta Aleksandrom Kojičićem, položila je danas u Zeti vijence na spomen-obilježje palim borcima u Drugom svjetskom ratu.

Polaganju vijenaca prisustvovali su građani Zete i poštovaoci slobodarske tradicije.

Knežević je tom prilikom čestitao 13. jul svim građanima i građankama Crne Gore, ističući da je ovaj datum upisan zlatnim slovima u istoriju naše zemlje.

"Trinaesti jul je primjer i nauk da Crna Gora nikad ne ljubi lance, pa ni onda kada je u pitanju daleko nadmoćniji neprijatelj", poručio je Knežević.

"Prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi"

On je podsjetio na istorijski kontekst i značaj ovog datuma u evropskim okvirima.

"Prvi veći ustanak protiv fašističkih osvajača na Balkanu buknuo je 7. jula 1941. u Srbiji, a istorija bilježi da je Trinaestojulski ustanak u Crnoj Gori prvi masovni narodni ustanak u čitavoj porobljenoj Evropi. To najbolje govori o hrabrosti našeg naroda, koji nije pokleknuo ni pred velikim silama Osovine, rekavši svoje istorijsko NE okupatoru, kao dokaz da je Crna Gora zemlja slobodara – vazda bila i ostala", naglasio je lider DNP-a.

Prema njegovim riječima, 13. jul 1941. godine se na uzvišen način nadovezao na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu Crna Gora priznata kao dvadeset sedma nezavisna država u svijetu, uz teritorijalno proširenje.

Bez revizionizma i zamjene teza

Knežević je dodao da se danas sa posebnim poštovanjem moramo sjetiti crnogorskih velikana.

"Zato se i danas treba sjetiti Njegoša, Sv. Petra Cetinjskog, Marka Miljanova i svih onih velikana koji su utirali svijetli put naše zemlje kroz vjekove", kazao je on.

Na kraju, predsjednik DNP-a je poslao jasnu poruku kada je u pitanju tumačenje istorijskih činjenica.

"U današnjem vremenu se ne može dozvoliti nikakva vrsta revizionizma, uz zamjenu teza da okupatori mogu biti oslobodioci, a da se oslobodioci označavaju kao okupatori", zaključio je Knežević.