Knežević: Status prosvjetnog radnika u Crnoj Gori je katastrofalan

Iako se čine napori na nivou resornog ministarstva, obrazovni sistem u Crnoj Gori i dalje dijeli sudbinu društva u tranziciji, suočavajući se sa hroničnim odlivom kadra, degradacijom profesije i problemom falsifikovanih diploma, ocijenio je profesor Nikolaj Knežević.

Dugogodišnji prosvjetni radnik i bivši sindikalni aktivista Nikolaj Knežević iznio je kritike na račun trenutnog stanja u prosvjeti, naglašavajući da je status profesora sveden na nivo koji ne privlači mlade generacije.

Knežević ističe da je stanje u prosvjeti nemoguće posmatrati izolovano od ukupne situacije u državi. Prema njegovim riječima, nekadašnji ugled prosvjetnog radnika nepovratno je urušen.

„Status prosvjetnog radnika mogu reći da je katastrofalan. Prosvjeta je, prije svega, poziv, a danas je svedena na običnu profesiju. Činjenica da je plata u obrazovnom sistemu ispod državnog prosjeka predstavlja veliku sramotu za društvo. Devedeset odsto ljudi koji rade u školama to rade iz čiste ljubavi, ali entuzijazam nije dovoljan da zadrži kadar“, kazao je Knežević.

On se saglasio sa ocjenama Sindikata prosvjete da bi više od polovine zaposlenih napustilo ovaj sektor kada bi imali drugu opciju, navodeći primjer Turske koja je radikalnim povećanjem zarada transformisala društvo i inovacije.

Kao jedan od najgorih sistemskih problema, Knežević je apostrofirao poplavu falsifikovanih diploma koje dolaze sa sumnjivih adresa iz regiona.

„Dozvolili smo priznavanje diploma iz Tutina i sličnih mjesta, sa fakulteta koji se nalaze u privatnim kućama gdje se one bukvalno štancuju. To je najopasnija stvar koja je mogla zadesiti naše društvo. Posljedice nestručnosti su duboke i trajne, a takvi ljudi zauzimaju mjesta onima koji su sa mukom završili državne fakultete“, upozorio je on, dodajući da snažno podržava najavljenu reviziju diploma stečenih van Crne Gore.

Govoreći o modernim tehnologijama, profesor Knežević je priznao da je školski sistem po prirodi „trom i skup“, te da teško drži korak sa vremenom. Ipak, ističe da digitalizacija ne smije potisnuti suštinu vaspitnog rada.

„U eri vještačke inteligencije, naša uloga je da kod djece razvijamo univerzalne ljudske vrijednosti – poštenje, rad i empatiju. Često koristim znanje svojih učenika kada su u pitanju nove platforme, jer oni nemaju strah od nepoznatog koji ima moja generacija. Ta simbioza je neophodna“, naglasio je Knežević.

Knežević se osvrnuo i na zabranu upotrebe mobilnih telefona u školama, ocjenjujući da je tu mjeru, u trenutnim okolnostima, gotovo nemoguće sprovesti bez rigoroznih sistemskih kazni.

„Djeca danas uživaju preveliku slobodu na internetu bez filtera. Devedeset odsto problema u školi proističe iz zloupotrebe društvenih mreža, fotografija i međusobnih prepucavanja koja prerastaju u nasilje. Roditelji su tu često nemoćni. Potrebno je da država, po ugledu na Francusku ili Kinu, donese jasne odluke koje neće biti samo mrtvo slovo na papiru“, zaključio je Knežević.

Tekst priredila redakcija Portala RTV Budva

Izvor: TV Budva/Emisija "Otvoreno"