Nasilje u porodici: Reforme donijele više prijava, ali ne i oštrije kazne
Podaci pokazuju da je u 2025. formirano više od 1.870 predmeta za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2024, kada je za ovo krivično djelo prijavljeno 977 osoba. Znatno manje prijava zabilježeno je 2023. kada je 466 osoba prijavljeno za nasilje.
Ipak, zbog nefunkcionalnosti jedinstvene baze podataka za nasilje, koja je predviđena Reformskom agendom, ne može se sa sigurnošću reći koji je tačan broj prijavljenih slučajeva nasilja. No, podaci iz tužilaštva govore da je, u 2025, nešto više od 800 procesuiranih...
Slučajevi nasilja u porodici, čini se, češće nego ranije izlaze iz četiri zida i završavaju pred institucijama. Tome su, smatra aktivistkinja Maja Raičević, doprinijele izmjene zakona kojima se teži da se ti slučajevi procesuiraju kao krivična djela, a proširena je i definicija članova porodice."Ono što smo vidjeli kroz analizu kaznene politike za 2025. na osnovu podataka koje smo dobili od Vrhovnog suda, primjećujemo, dakle, da je broj krivičnih predmeta u odnosu na, recimo, 2024. porastao za 10%, a mnogo je veći, recimo, u odnosu na 2019. kada nije prelazio nekih 13-14%. Međutim, i dalje dominiraju prekršajni predmeti, oni čine nekih 62% ukupnog broja predmeta koji stignu do prekršajnih i krivičnih sudova", naglašava Raičević. Samo u podgoričkom ODT-u prošle godine formirano je 716 predmeta nasilja u porodici, a u 2026., zaključno s martom, 186. S druge strane, u policijskim evidencijama, nema značajnih oscilacija. Prijava je, kažu, približno isto.
"Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sada zastupaju državni tužioci. U prethodnom periodu, prije oktobra 2024, to su bili policijski službenici. Ako posmatramo broj predmeta koje policija duži, koji kasnije budu kvalifikovani i kao krivično djelo i kao prekršaj, godišnja brojka se kreće negde oko 2.000, te ne možemo kazati da je došlo niti do porasta niti do pada prijava u odnosu na ovu pojavu", kazala je Snežana Vujović iz MUP-a.
Ključna promjena je u pristupu tužilaštva koje sada brže reaguje i u postupak ulazi, već u prvim satima nakon prijave. Ipak, Raičevićeva upozorava da je kaznena politika i dalje blaga.
"Vidi se porast, recimo, u odnosu na 2024, kada je prosječna zatvorska kazna za nasilje iznosila šest mjeseci, sada je to 7,5 mjeseci. Znači, imamo blagi pomak. Imamo takođe značajno povećanje broja mjera bezbjednosti koje se izriču uz pravosnažnu presudu. Dakle, taj broj je skoro udvostručen. Međutim, zabrinjava to što u ovim mjerama, recimo, udaljenje iz stana čini svega 4%", ističe Raičević. S druge strane, mjera zabrane približavanja izriče se češće. Zabrinjava i položaj djece koja, objašnjava Raičevićeva, često ostaju u kontaktu s nasilnim roditeljem bez zaštite institucija. Dio odgovornosti vidi i u društvu i to od društvenih mreža do pojedinih medija čiji sagovornici relativizuje nasilje.
Izvor: RTCG