Održivi luksuz u jahtingu, evolucija industrije između prestiža i odgovornosti

Da li luksuz i održivost u jahtingu mogu ići ruku pod ruku ili je riječ o suštinskoj kontradikciji? Odgovor na to pitanje sve više oblikuju inovacije, promjene u ponašanju klijenata i redefinicija samog pojma luksuza – koji danas podrazumijeva tišinu, prirodu i odgovornost, a ne samo raskoš i veličinu.

Ovo je zaključeno na panel diskusiji Adria Future Samitu posvećenoj budućnosti nautičke industrije. Vodeći stručnjaci iz oblasti dizajna, brodogradnje i upravljanja luksuznim brendovima pokušali su da odgovore na jedno od ključnih pitanja savremenog jahtinga – da li je održivi luksuz realnost ili i dalje nedostižan ideal.

U razgovoru su učestvovali Barbara Amerio, izvršna direktorica kompanije Amer Yachts, Luca Dini, osnivač i izvršni direktor LUCA DINI Design & Architecture, Stefan Frauscher, izvršni direktor Frauscher Shipyard, i Vladimir Zinchenko, izvršni direktor GX Superyachts i Greenline Yachts.

Panel su moderirali Gonca Aslan, članica odbora i direktorica za biznis razvoj i korporativne odnose u Asmira Group, i Maurizio Magri, osnivač i predsjednik MAGRIMAR.

Kroz različite perspektive – od dizajna i materijala do energetskih sistema i tržišnih trendova – panelisti su saglasni u jednom: luksuz u jahtingu se mijenja, a održivost više nije opcija, već nužnost.

Dizajn luksuznih jahti doživio je potpunu transformaciju u posljednjih tridesetak godina – od zatvorenih, raskošnih “plovećih palata” do otvorenih prostora koji brišu granicu između enterijera i prirode. Na tu promjenu ukazao je Luca Dini, osnivač i izvršni direktor kompanije LUCA DINI Design & Architecture.

Prema njegovim riječima, nekadašnji koncept dizajna bio je fokusiran na veličinu i impresivnost, ali je često zanemarivao kontakt sa morem. “Jahte su bile zatvorene, sa malim prozorima i bez stvarne povezanosti sa okruženjem”, objašnjava Dini, podsjećajući na trendove iz devedesetih godina.

Danas je situacija potpuno drugačija. Vlasnici jahti sve više traže otvorene prostore, velike staklene površine i direktan kontakt sa prirodom. Spoljašnji prostori postaju ključni dio iskustva boravka na brodu, a u mnogim slučajevima čak i važniji od unutrašnjih.

Dini ističe da savremeni projekti sve više podsjećaju na arhitekturu na kopnu, gdje se brišu granice između enterijera i eksterijera. Smanjuje se upotreba teških materijala poput čelika i aluminijuma, kako bi se dobilo više svjetlosti i otvorenosti.

Promjena se jasno vidi i u uređenju enterijera. Dok su nekada dominirali luksuzni materijali poput oniksa i zlata, sa ciljem demonstracije bogatstva, današnji trendovi naglašavaju eleganciju, jednostavnost i diskreciju. Fokus je na udobnosti i kvalitetnom vremenu provedenom sa porodicom i prijateljima.

“Ovo više nije vrijeme za pokazivanje moći, već za uživanje u životu na moru”, poručuje Dini.

Kako zaključuje, savremeni dizajn jahti sve više prati životni stil vlasnika – okrenut prirodi, opuštenosti i autentičnom iskustvu, umjesto luksuza koji služi isključivo kao statusni simbol.

Održiva jahting industrija zahtijeva saradnju i inovacije, poručuje Barbara Amerio

Izgradnja održivih jahti jedan je od najvećih izazova savremene nautičke industrije, a ključ uspjeha leži u saradnji i inovacijama kroz cijeli lanac proizvodnje. To je poručila izvršna direktorica kompanije Amer Yachts, Barbara Amerio.

Amerio ističe da prelazak ka održivosti nije jednostavan proces, već kompleksan zadatak koji zahtijeva uključivanje svih aktera – od projektovanja do finalne izgradnje jahte.

“Ne možemo djelovati sami. Potrebno je uključiti cijeli lanac snabdijevanja kako bismo smanjili uticaj na životnu sredinu”, naglasila je Amerio.

Posebnu prednost jahting industrije vidi u dugom životnom vijeku plovila, kao i mogućnosti njihove rekonstrukcije, čime se dodatno produžava njihova upotreba. Ipak, kako navodi, to ne umanjuje potrebu za velikim ulaganjima u istraživanje i razvoj novih, održivijih materijala.

Jedan od ključnih izazova odnosi se na kompozitne materijale i njihovo zbrinjavanje na kraju životnog ciklusa. Amerio otkriva da njena kompanija već istražuje alternativna rješenja, poput bazalta i novih vrsta smola, kako bi se smanjio negativan uticaj na okolinu.

Takođe naglašava važnost koncepta otvorenih inovacija, koji podrazumijeva dijeljenje rješenja unutar industrije.

“Ako pronađemo dobro rješenje, treba da ga podijelimo sa drugima. To je skupo, ali koristi svima”, kazala je, dodajući da saradnja među brodogradilištima može ubrzati tranziciju ka održivosti.

Amerio upozorava da održivost ne podrazumijeva samo unapređenje pogonskih sistema, već i analizu kompletnog lanca snabdijevanja – uključujući porijeklo materijala i logistiku. Kao primjer navodi upotrebu tikovine iz Indonezije, gdje se mora uzeti u obzir i ekološki uticaj transporta.

Na kraju, ističe da je za budućnost industrije ključno uključivanje mlađih generacija, posebno kroz primjenu vještačke inteligencije u analizi podataka i optimizaciji procesa.

“To su novi poslovi koji mogu privući mlade i donijeti dodatne inovacije u industriju”, zaključila je Amerio.

Frauscher: Održiva plovidba je proces, ne konačno stanje

Izvršni direktor austrijskog brodogradilišta Frauscher Shipyard, Stefan Frauscher, poručio je da potpuna održivost u nautičkoj industriji još nije dostižna, ali da je ključ u kontinuiranom napretku i inovacijama.

Prema njegovim riječima, klijenti sve više biraju kompanije koje aktivno rade na razvoju održivih i odgovornih rješenja, čak i ako proizvodi nijesu u potpunosti „zeleni“. „Ne postoji brodogradilište koje je 100% održivo, ali je važno ići korak po korak ka ekološki prihvatljivijim rješenjima“, istakao je Frauscher.

On naglašava da luksuz u savremenoj nautici podrazumijeva privatnost, čist dizajn i bliskost s prirodom, dok električna mobilnost predstavlja važan dio tog iskustva. Ipak, električni čamci još uvijek nijesu univerzalno rješenje.

„Električni brodovi nijesu za svakog klijenta niti za svaku destinaciju. Trenutno 80% našeg prometa čine klasični motorni čamci, dok električni učestvuju sa oko 20%“, kazao je Frauscher.

Ona je dodala da je kompanija u posljednjih nekoliko godina napravila značajan tehnološki iskorak.

Frauscher je posebno istakao saradnju sa kompanijom Porsche, kroz koju su u svoje električne čamce integrisali tehnologiju iz modela Porsche Macan Electric. Zahvaljujući tome, njihovi električni modeli dostižu brzine veće od 50 čvorova, odnosno gotovo 100 kilometara na sat.

„Ovi čamci nude isti nivo performansi kao i klasični, ali bez buke i emisija, što pruža potpuno novo iskustvo boravka na vodi“, rekao je on.

Ipak, ograničenja i dalje postoje. Frauscher navodi da električni čamci trenutno nijesu pogodni za duže relacije, poput putovanja do Dubrovnik i nazad, zbog velikih energetskih zahtjeva.

Uprkos tome, interesovanje za ovakve modele raste na globalnom nivou. Kompanija već ima kupce električnih čamaca u Abu Dabiju, Sjedinjenim Američkim Državama i na Majorci, uglavnom kao dodatna plovila u vlasništvu.

Frauscher zaključuje da će dalji razvoj baterija i tehnologije u narednim godinama dovesti do šire primjene električnih čamaca, čime će se dodatno ubrzati tranzicija ka održivijoj nautici.

Zinchenko: Superjahte budućnosti funkcionišu kao luksuzne vile – bez buke, zagađenja i stalnog rada generatora

Izvršni direktor kompanija GX Superyachts i Greenline Yachts, Vladimir Zinchenko, poručio je da moderne jahte sve više liče na luksuzne vile na vodi, ali sa znatno kompleksnijim energetskim zahtjevima.

On ističe da su se očekivanja kupaca drastično promijenila u odnosu na prošlost. Dok su nekada brodovi imali osnovnu opremu, danas vlasnici traže velike prostore, panoramske prozore, napredne sisteme i mogućnost upravljanja svim funkcijama putem mobilnih aplikacija – čak i na daljinu.

„Današnja jahta je zapravo vila na moru, sa velikim brojem uređaja i sistema koji troše ogromne količine energije“, naveo je Zinchenko, dodajući da upravo energija predstavlja jedan od najvećih izazova u industriji.

Poseban problem javlja se tokom boravka na sidru, kada generatori moraju raditi neprekidno kako bi osigurali funkcionisanje svih sistema. To, kako objašnjava, dovodi do buke, vibracija, zagađenja i narušavanja užitka boravka na moru.

Zato se, prema njegovim riječima, kompanije fokusiraju na razvoj održivijih rješenja. Ključnu ulogu u tome ima solarna energija, koja je danas znatno efikasnija nego prije 15 godina. Moderni solarni paneli proizvode i do tri puta više energije nego ranije, što omogućava njihovu realnu primjenu na jahtama.

Zinchenko ističe da novi modeli, poput superjahte od 42 metra, mogu generisati do 50 kilovata energije iz solarnih izvora, čime se pokriva veći dio dnevnih potreba. Uz napredne baterijske sisteme kapaciteta do jednog megavata, moguće je boraviti na sidru i do 48 sati bez korišćenja generatora.

„To znači bez buke, bez vibracija i bez emisija – što značajno unapređuje iskustvo boravka na brodu“, naglasio je on.

Veliki fokus stavljen je i na optimizaciju potrošnje, posebno kod klimatizacije, gdje je moguće ostvariti uštede i do 70 odsto. Dodatne mjere uključuju pametno upravljanje sistemima, poput gašenja klimatizacije i rasvjete u praznim kabinama.

Govoreći o pogonskim sistemima, Zinchenko podsjeća da hibridna tehnologija nije nova, ali da je danas unaprijeđena zahvaljujući razvoju baterija, posebno LFP tehnologije koja je sigurnija i dugotrajnija.

Iako priznaje da snažni dizel motori sami po sebi nijesu održivo rješenje, naglašava da kombinacija manjih motora, lakših materijala i pametnog upravljanja može značajno smanjiti uticaj na životnu sredinu, bez kompromisa kada je riječ o komforu.

„Naš cilj je odgovorno jahtanje – da ponudimo isti nivo luksuza, ali uz veću održivost i odgovornost prema okruženju“, zaključio je Zinchenko.