Društvo Autor: N. Izvor: Dan/RTB

Optimalni nivo vitamina D i koliko sunčeve svjetlosti je potrebno za to

Proizvodnja vitamina D u organizmu direktno je povezana s izlaganjem sunčevoj svjetlosti. Međutim, da bi se postigao optimalan nivo ovog nutrijenta bez ugrožavanja zdravlja, potrebno je uzeti u obzir individualne faktore poput starosne dobi, tena, geografskog položaja i godišnjeg doba.

Foto: Pexels/Ilustracija
Foto: Pexels/Ilustracija

Pronalaženje prave mjere ključno je za očuvanje zdravlja, navode medicinski stručnjaci.

Idealno vrijeme i rizici izlaganja suncu

Stručnjaci sa portala Health navode da je za većinu ljudi dovoljno provesti između 5 i 30 minuta na suncu nekoliko puta sedmično, i to u periodu od 10:30 do 16:00 sati. Iako je sunčevo zračenje u ovom intervalu najjače — što omogućava bržu sintezu vitamina D — izuzetno je važno paziti na zaštitu kože kako ne bi došlo do opekotina.

Nekontrolisano izlaganje UV zracima nosi ozbiljne rizike, uključujući pojavu bora, preuranjeno starenje kože, slabljenje imuniteta i povećan rizik od razvoja karcinoma kože. S druge strane, i potpuni izostanak sunčeve svjetlosti nosi opasnosti. Američka istraživanja ukazuju na to da se nedostatak sunčanja može povezati s čak 340.000 smrtnih slučajeva godišnje, pri čemu osobe koje u potpunosti izbjegavaju sunce imaju stopu smrtnosti uporedivu s pušačima.

Koji faktori utiču na stvaranje vitamina D?

Efikasnost sinteze vitamina D zavisi od nekoliko ključnih parametara:

Ten i tip kože: Osobe svjetlije puti brže dobijaju opekotine, pa im je potrebno kraće vrijeme na suncu. S druge strane, osobi s tamnijim tenom potrebno je više vremena jer tamnija koža sporije sintetiše ovaj vitamin. Studije pokazuju da je za oko 90% bijelaca dovoljno 30 minuta ljetnjeg sunca tri puta sedmično, dok je tamnoputima potreban duži period.

Doba dana i godišnje doba: Izlaganje suncu prije 10:30 ili poslije 16:00 sati zahtijeva duži boravak na otvorenom jer su UV zraci tada slabiji. Jednako tako, tokom jeseni i zime intenzitet zračenja opada, što produžava vrijeme potrebno za sintezu.

 Geografska lokacija: Mjesto stanovanja značajno utiče na nivo zračenja. Stanovnici sjevernijih krajeva češće se suočavaju s deficitom u odnosu na one koji žive u južnijim, sunčanijim regijama.

Starosna dob: Nakon 70. godine života, sposobnost tijela da proizvodi i pretvara vitamin D u njegov aktivni oblik značajno opada usljed smanjene efikasnosti bubrega i jetre. Zbog smanjene gustine kostiju i rizika od padova, starijim osobama se često preporučuje dodatna suplementacija.

Kako provjeriti nivo vitamina D u krvi?

Jednostavnom analizom krvi možete utvrditi svoj status vitamina D. Preporučene vrijednosti za opšte zdravlje iznose najmanje 20 ng/mL, dok mnogi ljekari sugerišu održavanje nivoa između 25 i 30 ng/mL (uz gornju granicu od 50 ng/mL). Ako nalaz pokaže deficit, nivo je potrebno nadoknaditi promjenom ishrane, suplementacijom ili umerenim sunčanjem, uz prethodnu konsultaciju s ljekarom.

Da li kreme sa zaštitnim faktorom blokiraju sintezu?

Iako dermatolozi savjetuju svakodnevnu upotrebu krema sa širokim spektrom zaštite (SPF 30 ili više), česta je zabrinutost da one u potpunosti sprečavaju stvaranje vitamina D. Istraživanja, međutim, pokazuju da oko 15,6% UV zračenja i dalje prodire u kožu čak i uz primjenu zaštitne kreme. To znači da tijelo i dalje može proizvoditi ovaj vitamin, dok je koža istovremeno zaštićena od oštećenja.

Alternativni izvori: Hrana i suplementi

Kada izlaganje suncu nije sigurno ili moguće, vitamin D se može unijeti putem ishrane i dodataka prehrani. Iako ga malo namirnica prirodno sadrži, dobar izvor predstavljaju:

Masna riba (losos, skuša, tuna) i riblje ulje.

Goveđa jetra i žumanjak.

Pojedine vrste gljiva.

Obogaćene namirnice (mlijeko, žitarice, sok od pomorandže i biljna mlijeka)

Preporučeni dnevni unos za osobe mlađe od 70 godina iznosi 600 IU, dok je za starije od 70 godina to 800 IU dnevno.

Napomena: Budući da je vitamin D rastvorljiv u mastima, organizam ga skladišti. Prekomjeran unos putem suplemenata može izazvati toksičnost i skok nivoa kalcijuma u krvi, što stvara rizik od oštećenja bubrega, srca i kostiju. Prije uvođenja suplementacije obavezno se posavjetujte sa svojim ljekarom.