Porast predmeta nasilja u porodici otkriva slabosti kaznene politike
Broj krivičnih i prekršajnih predmeta u 2025. godini udvostručio se nakon što je krajem 2024. Vrhovni državni tužilac Milorad Marković izdao obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima nasilja u porodici. Značajno veće angažovanje tužilaštva u 2025. godini u odnosu na 2024. dupliranje broja predmeta, u odnosu na 2023. četiri puta veći broj predmeta o kojima su postupali.
Broj krivičnih i prekršajnih predmeta u 2025. godini udvostručio se nakon što je krajem 2024. Vrhovni državni tužilac Milorad Marković izdao obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima nasilja u porodici.
Značajno veće angažovanje tužilaštva u 2025. godini u odnosu na 2024. dupliranje broja predmeta, u odnosu na 2023. četiri puta veći broj predmeta o kojima su postupali. Samo uputstvo je nametnulo tužiteljkama i tužiocima da imaju mnogo veći broj aktivnosti i da mnogo ozbiljnije pristupaju ovom pitanju i ovim predmetima.
Da tužilaštvo postupa brže i efikasnije u slučajevima porodičnog nasilja, kazala nam je i direktorica Centra za ženska prava Maja Raićević.
"Sada tužilaštvo hitnije postupa, naročito u pogledu saslušanja žrtava. To se saslušanje, i prema našim podacima, radili smo monitoring primjene ovog uputstva, odvija u roku od najkasnije 48 sati, sa možda određenim i rijetkim izuzecima, što je u velikoj mjeri i određeni podsticaj za samu žrtvu, odnosno uvjeravanje u to da institucije rade po pitanju njene prijave" rekla je Raičević.
Problem je, ističe Raićević, kaznena politika.
Uslovne osude čine trećinu kazni.
"Zatvorske kazne, recimo, čine polovinu ukupnog broja. Međutim, najveći broj kazni i dalje je u rasponu od 6 do 12 mjeseci, dok su duže kazne veoma rijetke. Mjere poput udaljenja iz stana, koja je takođe veoma važna za ohrabrenje žrtve i za to da se nasilniku pošalje poruka da je on taj koji će da napusti dom ukoliko vrši nasilje, one se primjenjuju u svega četiri predmeta od 356 pravosnažno okončanih. Dakle, to je veoma mali broj", kategorična je Raičević.
Kršenje zaštitnih mjera, poput zabrane prilaska, potrebno je strože kažnjavati. Podrška žrtvama mora biti veća, ukazuje Rajićević.
"Kroz razne mehanizme, poput podrške povjerljivog lica, poput boljeg informisanja o pravima žrtava, poput upućivanja na besplatnu pravnu pomoć koja pomaže žrtvama da ostvare pristup pravdi. I potrebno je, naravno, u sudskoj praksi pažljivije sagledavati olakšavajuće okolnosti i lične prilike učinioca, kako one ne bi vodile na opravdano ublažavanje kazni u predmetima nasilja u porodici", ističe Raičević.
Direktorica Centra za ženska prava zaključuje da su normativni okviri i hitnost u postupanju kada je riječ o slučajevima nasilja u porodici značajno unaprijeđeni, ali da je potrebno još mnogo rada i truda kako bi se na pravi način suprotstavili problemu koji je, nažalost, itekako prisutan u Crnoj Gori.
RTCG