Radovi na otvorenom obustavljaju se na temperaturama iznad 36 stepeni

Ministarstvo izdalo hitne preporuke za poslodavce.

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore, objavilo je zvanične preporuke za rad na otvorenom prostoru pri ekstremno visokim spoljnim temperaturama. Prema važećim pravilnicima, radovi na otvorenom prostoru kada temperatura prelazi 36 stepeni uopšte ne bi trebalo da se obavljaju, osim u slučajevima ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra od društvenog značaja.

Iz Inspekcije zaštite i zdravlja na radu je upozoreno da će, u slučaju nepoštovanja ovih mjera, preduzeti oštre korake iz svoje nadležnosti, što uključuje i mjeru privremene zabrane rada.

U cilju prevencije povreda na radu i smanjenja rizika po život i zdravlje zaposlenih na minimum, poslodavcima se savjetuje hitna reorganizacija procesa rada. Glavna preporuka odnosi se na prekid rada u periodu od 11 do 16 časova, ukoliko to djelatnost dozvoljava. U sektorima gdje proces rada nije moguće potpuno zaustaviti, poslodavci su dužni da preraspodele radno vrijeme, organizuju poslove u smjenama prije i poslije talasa ekstremnih vrućina, ili uvedu dodatnu radnu snagu kako bi se obezbijedile češće pauze.

Tokom ovih pauza, poslodavac je dužan da obezbijedi adekvatan prostor u hladovini za odmor, omogući zaposlenima da skinu ličnu zaštitnu opremu, te osigura velike količine vode i bezalkoholnih napitaka. Takođe se preporučuje obezbjeđivanje ljetnjih odijela i kapa od prirodnih materijala, pod uslovom da radno mjesto ne zahtijeva striktno nošenje specifične zaštitne opreme za glavu.

Naglašena je i važnost aklimatizacije, odnosno postepenog prilagođavanja organizma na rad u novim uslovima, što kod većine zaposlenih traje između 7 i 14 dana.

Ministarstvo i Institut apeluju na zaposlene da obrate pažnju na unos tečnosti i pravilnu ishranu, jer obična voda nije dovoljna ako intenzivan rad traje duže od 60 minuta. U tim slučajevima preporučuju se pića sa dodatkom elektrolita zbog pojačanog znojenja. Savjetuje se unos najmanje dva litra vode dnevno (jedna čaša na svakih 15–20 minuta), izbjegavanje kofeina, alkohola i gaziranih pića, te konzumiranje lagane hrane bogate svježim voćem i povrćem.

Poslodavci su zakonski dužni da sve zaposlene upoznaju sa ovim preventivnim mjerama, kao i sa opasnostima uzimanja ljekova koji mogu usporiti proces aklimatizacije organizma.

Izloženost ekstremnoj toploti može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba, poput toplotnog osipa, grčeva ili iscrpljenosti, kod kojih je prva pomoć ključna. Kod toplotnog osipa i grčeva radnika treba skloniti u hlad i obezbijediti mu rashlađenu vodu ili napitke sa elektrolitima. U slučaju sunčanice i toplotne iscrpljenosti, koji se manifestuju mučninom, vrtoglavicom i povišenom temperaturom, zaposlenog takođe treba hitno premjestiti na hladnije mjesto, a ukoliko se simptomi ne povuku, obavezno ga transportovati u zdravstvenu ustanovu ili pozvati Hitnu pomoć na broj 124.

Najteži poremećaj termoregulacije je toplotni udar, koji predstavlja hitno medicinsko stanje i može dovesti do smrtnog ishoda. Prepoznaje se po konfuziji, bunilu, nesvjestici, te vrućoj i suvoj koži. U ovakvim situacijama mora se odmah pozvati Hitna pomoć na broj 124, a do njenog dolaska povrijeđenog treba skloniti u hladovinu, postaviti ga na leđa (ili u bočni položaj ako je bez svijesti) i stavljati mu mokre obloge u predjelu vrata i prepona.