Seksualno zlostavljanje djece u porastu, kazne na minimumu, koga štiti pravosuđe?

U posljednjih pet godina crnogorski sudovi donijeli su 51 pravosnažnu presudu zbog seksualnog zlostavljanja djece. U gotovo 90 odsto slučajeva žrtve su bile djevojčice, većinom mlađe od 14 godina. Stručnjaci upozoravaju – sistem i dalje više brine o počiniocima nego o djeci.

Sve učestaliji slučajevi seksualnog zlostavljanja djece u Crnoj Gori alarm su za cijelo društvo. Podaci osnovnih i viših sudova pokazuju da je od 2018. do 2024. godine donijeta 51 pravosnažna presuda protiv 54 okrivljene osobe za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika. Gotovo 90% žrtava bile su djevojčice, dok je među 49-oro djece na čiju je štetu počinjeno zlostavljanje, 67,3% bilo mlađe od 14 godina.  

Ovi podaci dolaze u trenutku kada javnost potresaju novi slučajevi koji su otvorili bolne teme i pokrenuli pitanje – da li institucije i društvo uopšte reaguju na vrijeme i dovoljno odlučno?

Budvanska policija je nedavno uhapsila pedesetogodišnjeg muškarca iz Pljevalja (M. G.), osumnjičenog za seksualno uznemiravanje i obljubu zloupotrebom položaja nad dvije maloljetne osobe. Slučajevi poput ovog nisu rijetkost. Naslovi koji govore o hapšenjima zbog obljube, uznemiravanja i drugih oblika seksualnog zlostavljanja djece, postali su gotovo svakodnevica koja uznemirava građane Crne Gore.

Zlostavljanje najčešće dolazi iz kruga poznatih osoba

Statistike pokazuju da se u više od 90% slučajeva zlostavljanje dešava od strane djetetu poznate osobe – nekog ko je u poziciji moći i ko za dijete predstavlja autoritet. To mogu biti roditelji, očusi, maćehe, nastavnici, vaspitači, porodični prijatelji ili druge bliske osobe.

Takvi odnosi povjerenja i moći čine zlostavljanje posebno teškim za prepoznavanje i prijavljivanje. Djeca često ćute iz straha, srama ili zato što ne razumiju da su žrtve nasilja. Stručnjaci upozoravaju da upravo zbog toga svaka institucija – od porodice, preko škole do pravosuđa – mora imati jasne protokole zaštite i reakcije.

“Seksualno zlostavljanje i uznemiravanje djece je u porastu. Djeca su danas izloženija nego ikad, naročito zbog tehnologija koje se zloupotrebljavaju. Nažalost, nismo kao društvo poslali jasnu poruku da je to neprihvatljivo, da će počinioci biti strogo kažnjeni i da će odgovarati za ono što čine,” kaže Kristina Mihailović, direktorica udruženja Roditelji.

Kazne blizu zakonskog minimuma

Analiza kazni koju je udruženje Roditelji sprovelo u saradnji sa Vrhovnim sudom, za period od 2018. do 2024. godine, pokazala je da su kazne zatvora u ovim predmetima uglavnom blizu zakonskog minimuma.

“Iako imamo presude i počinioci su išli u zatvor, pokazalo se da i dalje biramo najniže kazne. Mnogo više se vodi računa o počiniocima nego o djeci i porodicama koje prolaze kroz traumu. Imali smo slučajeve gdje je izrečena maksimalna kazna, ali je Apelacioni sud kasnije ublažio presudu na sedam godina. To je poruka koja obeshrabruje žrtve,” objašnjava Mihailović.

Ona upozorava da nema dovoljno psihološke i institucionalne podrške djeci žrtvama – što dodatno otežava njihov oporavak.

“Ta djeca su već prošla kroz bolan proces, traumu za cijeli život, a nemaju kome da se obrate. Nema dovoljno stručne pomoći da se izbore s tim što im se dešava. To je jedna od glavnih manjkavosti našeg sistema i to se mora hitno mijenjati. Očekujemo i Ministarstvo zdravlja da uskoro predstavi konkretne prijedloge jer roditelji svakodnevno ukazuju na taj problem,” kaže Mihailović.

Zajednička odgovornost društva

Seksualno zlostavljanje djece nije samo pravni problem, već i pedagoški, socijalni, medicinski i duboko društveni. Ignorisanje ovih pojava vodi ka težim, dubljim i trajnijim posljedicama koje pogađaju ne samo žrtve, već i cijelu zajednicu.

Stručnjaci upozoravaju da se ovaj problem ne može riješiti parcijalno – potrebna je koordinisana akcija institucija, obrazovnog sistema, medija i civilnog sektora.

Zlostavljanje djeteta ostavlja dugotrajne psihološke i emocionalne posljedice, a bez stručne pomoći, mnoge žrtve nose traumu kroz cijeli život.

Zato, kako poručuju iz civilnog sektora, svako dijete mora imati pravo na sigurnost, zaštitu i dostojanstvo, a svaka institucija obavezu da reaguje brzo, stručno i s punom odgovornošću.

D.B.

Izvor: TV Budva