Šta se dešava u mozgu tokom toplotnog talasa: Zašto rastu razdražljivost, anksioznost i agresivnost

Evropa se suočava sa smrtonosnim toplotnim talasom koji je odnio stotine života, između ostalog u Španiji i Francuskoj, ne možemo reći da je u potpunosti ista situacija i kod nas ali apeli da se ne izlažemo suncu ne jenjavaju dok smo mi svjedoci da temperatura iz dana u dan raste.

Stručnjaci se ne fokusiraju samo na rješenja za ublažavanje posljedica ekstremnih temperatura na tijelo. Prekomjerna vrućina može izazvati i niz posljedica po mentalno zdravlje — od razdražljivosti i anksioznosti do pojačane agresivnosti.„Istraživanja pokazuju da se tokom najtoplijih dana povećavaju slučajevi agresije, incidenti u saobraćaju izazvani bijesom, nasilje, pa čak i posjete hitnoj pomoći zbog problema mentalnog zdravlja“, izjavila je za Euronews Health klinička psihološkinja Klinike Klivlend, Suzan Albers.„Pregrijavanje nam izaziva nelagodnost. Kada osjećamo fizičku nelagodnost, imamo manje strpljenja, razdražljiviji smo i brže emotivno reagujemo“, navela je Albers.Kako ističe, kada mozak ulaže veći napor da pomogne tijelu da održi temperaturu, raspolaže sa manje resursa za smirenost i koncentraciju.Toplotni talas: „Čak i blaga dehidratacija može uticati na djelove mozga zadužene za pažnju, donošenje odluka i emocije“Najvažnije tokom perioda visokih temperatura jeste pravilna hidratacija. Stručnjaci neprestano podsjećaju koliko je važan dovoljan unos tečnosti. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, savjetuje se oko jedna čaša vode na sat, odnosno ukupno najmanje dva do tri litra dnevno.Kada je organizam dehidriran, teže reguliše tjelesnu temperaturu, što može izazvati pospanost, vrtoglavicu i glavobolju. Istovremeno, narušava se i funkcija mozga.„Čak i blaga dehidratacija može uticati na djelove mozga zadužene za pažnju, donošenje odluka i emocije. Možete se osjećati anksioznije, imati zamućeno razmišljanje ili biti razdražljivi, prije nego što uopšte shvatite da ste žedni“, objašnjava Albers.„Pregrijavanje može učiniti da mozak osjeća stanje prekomjerne stimulacije. Ako primijetite da postajete razdražljivi, anksiozni ili imate osjećaj da ne možete da se nosite sa situacijom, promijenite okruženje“, savjetuje Albers.Kvalitetan san takođe ima ključnu ulogu u pravilnom funkcionisanju organizma tokom dana. Albers ističe da loš kvalitet sna predstavlja važan faktor koji utiče na raspoloženje i emocionalnu ravnotežu.„Čak i jedna loša noć sna može vas učiniti emotivno ranjivijim, nestrpljivijim i manje sposobnim da se nosite sa svakodnevnim poteškoćama i razočaranjima“, naglašava ona.Toplotni talas i mentalno zdravlje: Ko je najugroženiji?Osobe koje već imaju probleme sa mentalnim zdravljem posebno su osjetljive na ekstremne temperature.Prethodna istraživanja pokazuju da prekomjerna vrućina može imati i neposredne i odložene posljedice, povećavajući rizik od samoubistva, pogoršavajući simptome šizofrenije, kao i anksioznih poremećaja, depresije i poremećaja povezanih sa upotrebom psihoaktivnih supstanci.