Stagnacija poslovnog ambijenta, turizam u padu

Savjet stranih investitora (MFIC) je i ove godine objavio rezultate svog indeksa lakoće poslovanja, a ukupna ocjena za Crnu Goru ostala je nepromijenjena – 6,5. Iako je ukupan nivo stabilan, pojedini sektori su pokazali različite trendove: telekomunikacije su ponovo dobile najvišu ocjenu (7,2), dok su banke, trgovina, energetika i proizvodnja zabilježile blaga poboljšanja. Turizam, ključna privredna grana, predstavlja jedini sektor koji je ove godine nazadovao.

Ovi rezultati predstavljeni su na promociji publikacije „Bijela knjiga – Investiciona klima u Crnoj Gori 2025“, u organizaciji Savjeta stranih investitora (MFIC). Govoreći na otvaranju događaja, predsjednik Odbora direktora Savjeta, Tamaš Kamaraši (CKB), istakao je da Bijela knjiga „predstavlja trajni zapis dijaloga, promjena i zajedničkog truda investitora“ i da je važan alat koji donosiocima odluka pruža jasnije uvide. Dodao je i da je ove godine odlučeno da se promijeni format predstavljanja: „Danas na sceni nijesu predstavnici donosioca odluka, ali siguran sam da će biti prilike da o rezultatima Bijele knjige još govorimo u periodu koji je pred nama.“

Izvršna direktorica Savjeta, Arijana Nikolić Vučinić, objasnila je da se dokument sastoji od četiri poglavlja. Prvo sumira ocjene međunarodnih institucija poput EU, EBRD-a i Svjetske banke, dok se drugo poglavlje odnosi na domaće strateške dokumente, uključujući fiskalnu strategiju 2024–2027. i Smjernice makroekonomske i fiskalne politike 2025–2028. Treći dio sadrži pregled MFIC sektorskih ocjena, a četvrti listu preporuka institucijama.

Govoreći o kretanjima sektorskih indeksa, Nikolić Vučinić je pojasnila da MFIC indeks ostaje 6,5, dok je opšta percepcija poslovnog ambijenta ocijenjena s 6,3. Naglasila je razliku između ove dvije brojke: „MFIC indeks nastaje kao zbir sektorskih indeksa, dok ocjena 6,3 predstavlja procjenu ukupnog ambijenta“, dodajući da se po gotovo identičnim vrijednostima vidi da strani investitori okruženje ocjenjuju prilično ujednačeno.

Telekomunikacije su treću godinu zaredom zadržale najbolju ocjenu. „Indeks bankarstva iznosi 7, što predstavlja rast u odnosu na prethodne periode“, kazala je Nikolić Vučinić, dok je upravo turizam, uprkos tome što je najznačajniji sektor ekonomije, jedini pao: „Vrijednost koju su dale kompanije iz turističke privrede iznosi svega 4,3, što jasno ukazuje da u narednom periodu moramo posvetiti dodatnu pažnju unapređenju ovog sektora.“

Proizvodnja i energetika su porasle na 6,1, što predstavlja treću godinu uzastopnog rasta, dok je trgovina unaprijedila rezultat za 0,3 poena. Transport je ostao na prethodnom nivou zbog slabije ocjene infrastrukturnih kapaciteta. Od ukupno 15 parametara, samo su dva pala, jedan stagnirao, dok je čak devet imalo bolje rezultate nego prošle godine. Nikolić Vučinić je navela: „Ljudski kapital blago je rastao i sada iznosi 5,6, iako je 2022. godine imao znatno višu vrijednost 6,3. Indeks vladavine prava porastao je za 0,3 poena… ipak, ukupna ocjena od 5,3 i dalje pokazuje da postoji značajan prostor za napredak.“

Ove godine uvedena su i tri nova indeksa — efikasnost javne uprave, regulatorni okvir, te inovacije i transfer tehnologije. Najslabije je ocijenjena javna uprava, sa indeksom 4,8. U dijelu preporuka, istaknuto je da je od 56 preporuka iz prethodnog perioda, institucije dostavile odgovore za njih 40. „Tri preporuke su u potpunosti realizovane, za tri nije pokrenuta nijedna aktivnost, dok je kod 34 zabilježen djelimičan napredak“, precizirala je Nikolić Vučinić.

Govoreći na panelu, ona je naglasila reputaciju Bijele knjige: „Ne mislim da donosioci odluka ne cijene Bijelu knjigu… Međutim, tokom godine često izgube fokus na barijere koje smo identifikovali.“ Istakla je da je neophodan stalan dijalog između države i privrede: „Niko bolje od privrednika ne zna kakav je poslovni ambijent. Kompromis i kontinuirani razgovor jedini su način da zajedno napredujemo.“

Na važnost stabilnosti i kontinuiteta ukazao je i član Odbora direktora Savjeta, Branko Mitrović (One Crna Gora), rekavši da je ponosan na rast BDP-a u prethodnih 15 godina: „Uvijek je lako kritikovati, ali na nama je da preuzmemo odgovornost, radimo bolje i okrenemo se budućnosti.“ Naglasio je da su telekomunikacije danas na nivou prosjeka EU, ali da cilj mora biti više od prosjeka.

Istakao je nekoliko ključnih oblasti: „Povezanost – tehnička i institucionalna. Nije dovoljno da budemo povezani samo tehnološki.“ Smatra da investitori traže sigurnost i stabilna pravila igre: „Pravna i regulatorna stabilnost možda su važnije od bilo kakvih finansijskih podsticaja.“ Dodao je i da je „ljudski kapital presudan“ te da digitalne vještine postaju centralni dio savremene ekonomije.

Svoj pogled na ekonomiju podijelio je i Dejvid Margason (Porto Montenegro), ocjenjujući da je Program ekonomskog državljanstva bio prelomni trenutak: „Program nam je omogućio da razvijemo jedan značajan dio infrastrukture na atraktivnoj lokaciji… to je za nas nesumnjivo bio veliki događaj.“ Ocijenio je i da je Crna Gora i dalje nedovoljno vidljiva na međunarodnom tržištu, posebno u digitalnom prostoru. „Statistički porast broja dolazaka prikriva činjenicu da je manje tradicionalnih turista… što zamagljuje pravu sliku turističke potrošnje.“

Upitan o očekivanjima za naredni period, rekao je da bi volio vidjeti „Montenegro Inc.“ – državu u kojoj svaka institucija ima osobu posvećenu zajedničkom razvoju i stvaranju prosperiteta: „Uspješne države su one koje su uspjele da uspostave snažan most između biznisa i Vlade.“

Svoj osvrt dao je i Vasilis Panagopulos (Jugopetrol), koji smatra da su usklađivanje s evropskim standardima i digitalizacija javne uprave ključni razlozi za poboljšanje poslovnog ambijenta. Iako je dio šansi, kaže, izgubljen zbog sporije implementacije, vjeruje da je Crna Gora „vrlo blizu članstva u Evropskoj uniji“: „Očekujem stabilnije i predvidljivije okruženje… jer će to pomoći i postojećim i budućim investitorima.“

Na kraju, Remon Zakaria (EBRD) u video-poruci je naglasio vrijednost dokumenta: „Bijela knjiga je važan alat koji doprinosi kreiranju poslovnih politika u državi i podržava Crnu Goru na njenom putu ka Evropskoj uniji.“