U našem moru više nema živih palastura, raste populacija srodne vrste
Dok populacija plemenite periske, odnosno Pinna nobilis, gotovo nestaje iz Jadrana i šireg Mediterana, naučnici istovremeno bilježe značajan porast brojnosti njene srodne vrste Pinna rudis, koja sve vidljivije zauzima prostor nekada dominantne vrste.
Na ovaj paralelni proces ukazuje dr Slavica Petović iz Laboratorije za bentos i zaštitu mora Instituta za biologiju mora u Kotoru, naglašavajući da je Pinna nobilis endemska vrsta Mediterana koja se danas nalazi na listi kritično ugroženih.
„Sve je počelo 2016. godine masovnim pomorom duž obale Španije, a zatim se uginuće širilo kroz cijeli Mediteran. Jadransko more bilo je praktično posljednja stanica, ali nažalost ni ovdje populacija nije opstala“, objašnjava Petović.
Prema njenim riječima, genetičke analize ukazuju na alohtonog parazita Haplosporidium pinnae kao ključni uzrok pomora, uz dodatni uticaj promjena u životnoj sredini, poput zagrijavanja mora.
Ona podsjeća da su i u Boki Kotorskoj, na lokacijama poput Donje Lastve, Svete Neđelje i Oravca, populacije nekada bile brojne i lako uočljive, ali da se situacija dramatično promijenila.
„Nažalost, u posljednjih nekoliko godina na terenu nijesmo imali prilike da vidimo nijednu živu jedinku. Prema našim saznanjima, u crnogorskom dijelu Jadrana trenutno nema potvrđenih živih primjeraka ove vrste“, kaže Petović, naglašavajući da nedostatak sistematskih istraživanja dodatno otežava precizno praćenje stanja.
Istovremeno, pažnju naučnika privlači druga vrsta iz iste porodice – Pinna rudis, koja pokazuje suprotan trend.
„Dok je Pinna nobilis ranije bila dominantna u Mediteranu, Pinna rudis je bila više vezana za toplije zone, posebno uz sjevernu obalu Afrike. Sada vidimo da povećava svoju brojnost i širi se prema sjeveru Jadrana“, navodi Petović.
Ona objašnjava da naučnici još ispituju uzroke tog širenja, ali pretpostavljaju da toplije more i oslobađanje ekološke niše nakon nestanka Pinna nobilis igraju ključnu ulogu.
„Moguće je da ova vrsta sada zauzima prostor koji je ranije pripadao palasturi, ali za konačne zaključke potrebna su dodatna istraživanja“, dodaje ona.
Situacija na nivou Mediterana ostaje izuzetno zabrinjavajuća. Masovni pomor Pinna nobilis gotovo je uništio populacije u otvorenom moru, a na brojnim lokacijama ostale su samo prazne ljušture. Ipak, određeni pomaci postoje u sjevernom Jadranu, gdje se sprovodi međunarodni projekat koji uključuje Italiju, Hrvatsku i Sloveniju. U okviru tih aktivnosti, istraživači su tokom 2022. i 2023. godine uspjeli da prikupe nekoliko desetina mladih jedinki koje se sada uzgajaju u kontrolisanim uslovima, uz nadu da će ih u budućnosti vratiti u more i obnoviti populaciju.
Govoreći o širem kontekstu, Petović ističe da su promjene u morskim ekosistemima sve izraženije.
„Morski ekosistem je dinamičan i promjene su prirodne, ali nije dobro kada neka vrsta potpuno nestane. Klimatske promjene i dodatni pritisci koje stvara čovjek čine ekosistem manje otpornim“, upozorava ona. Posebno naglašava značaj smanjenja zagađenja i drugih oblika pritiska na more, jer „samo zdrav ekosistem može da se odupre velikim promjenama kakve danas bilježimo“.
Iskustva iz projekata poput PinnaSPOT, koji je Institut za biologiju mora realizovao uz međunarodnu saradnju i podršku Fondacije princa Alberta od Monaka, i dalje predstavljaju važnu osnovu za buduće napore u zaštiti ove vrste. Ipak, kako upozoravaju naučnici, oporavak Pinna nobilis biće dugotrajan i neizvjestan proces, dok se istovremeno pred očima javnosti odvija promjena ravnoteže među vrstama u Mediteranu.
Izvor: Radio Tivat