Kolike su stvarno plate u Crnoj Gori: Ovo su najplaćeniji poslovi u 2025.
Zaposleni u sektoru finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja mogu se pohvaliti najvećim prosječnim neto zaradama u našoj državi. Njihova primanja veća su za otprilike 60 odsto u odnosu na državni prosjek, javlja podgorički dnevnik Dan.
Foto: Pexel
Prosječna neto zarada u oktobru 2025. iznosila je 1.016 eura i ostala je ista u odnosu na septembar, dok je u bruto iznosu 1.211 eura.
U poređenju sa oktobrom prošle godine prosječna neto zarada veća je za 7,6 odsto.
“Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u oktobru 2025. godine u odnosu na septembar 2025. zabilježile pad od 0,2 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,2 odsto”, precizirali su iz Monstata u mjesečnom izvještaju.
Najveću prosječnu neto zaradu u Crnoj Gori primaju zaposleni u sektoru finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja – 1.641 euro. Njima je plata veća za 37 eura u poređenju sa mjesecom ranije. Tako su njihova primanja za 625 eura veća od državnog prosjeka, odnosno 61,5 odsto.
Na drugom mjestu su zaposleni iz oblasti snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom, sa zaradom od 1.388 eura, što je za 25 eura više nego u septembru.
U djelatnosti informisanja i komunikacija prosječna plata bila je 1.359 eura. Zabilježen je blagi pad od sedam eura u odnosu na septembar.
Radnici koji su angažovani u poslovanju nekretninama plaćeni su prosječno 1.233 eura. Oktobarska zarada bila im je manja za 38 eura od septembarske.
Sektor vađenja ruda i kamena je na petom mjestu sa neto zaradom od 1.175 eura, što je šest eura više u odnosu na prethodni mjesec.
Zaradu od 1.061 eura u oktobru primili su zaposleni u oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti. Njihovi prihodi u septembru bili su neznatno niži, po 1.042 eura.
Kategorija zaposlenih u državnoj upravi i odbrani (obavezno socijalno osiguranje) na sedmom je mjestu sa 1.039 eura, što je za 17 eura manje nego mjesec ranije.
Porast zarada u oktobru 2025. u odnosu na septembar evidentiran je u deset sektora, dok se pad desio u devet. Najveći porast zabilježio je sektor umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti (2,4 odsto), a najveći pad zarada sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (4,3 odsto).