Koliko su za deset godina porasle plate u Crnoj Gori

Najava premijera Milojka Spajića da bi od januara 2027. minimalne zarade u Crnoj Gori trebalo da iznose od 1.000 do 1.400 eura ponovo je otvorila pitanje koliko su plate u zemlji zapravo porasle u posljednjih deset godina i koliko danas vrijede kada se uračuna inflacija.

Prema najavljenom „Euro modelu“, minimalna neto zarada za zaposlene na radnim mjestima za koja je potrebno osnovno ili niže obrazovanje iznosila bi 1.000 eura, za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem 1.250 eura, dok bi za ona koja zahtijevaju visoko obrazovanje iznosila 1.400 eura. Vlada je saopštila da je usvojen set zakona koji bi trebalo da omogući primjenu novog modela od januara 2027. godine.

Spajić je najavio da bi povećanjem bilo obuhvaćeno više od 250.000 zaposlenih u privatnom i javnom sektoru. To je povod da se pogleda koliko je dug put crnogorska prosječna zarada već prešla. Prosječna neto plata u Crnoj Gori porasla je sa 499 eura u 2016. na 1.012 eura u 2025. godini, odnosno nominalno za 102,8 odsto. U julu 2026. prosječna neto zarada dodatno je porasla na 1.037 eura.

Od manje od 500 do više od 1.000 eura

Prije deset godina prosječna plata u Crnoj Gori bila je ispod 500 eura. Prema podacima Monstata, na nivou 2016. godine prosječna bruto zarada iznosila je 751 eura dok je prosječna neto zarada iznosila 499 eura. Do 2025. godišnji prosjek već je premašio hiljadu eura. U 2025. godini prosječna bruto zarada iznosila je 1 206 eura, dok je prosječna neto zarada iznosila 1 012 eura.

Kretanje prosječna neto zarade pokazuje da je rast u prvom dijelu decenije bio relativno spor, dok je najveći skok uslijedio od 2022. godine.

Godina | Prosječna neto zarada

2016. | 499 eura

2017. | 510 eura

2018. | 511 eura

2019. | 515 eura

2020. | 524 eura

2021. | 532 eura

2022. | 712 eura

2023. | 792 eura

2024. | 876 eura

2025. | 1.012 eura

jul 2026. | 1.037 eura

Samo između 2016. i 2021. prosječna zarada povećana je za svega 33 eura, sa 499 na 532 eura. Nakon 2021. godine, do 2025, porasla je za još 480 eura, na 1.012 eura. Najveći zaokret dogodio se početkom 2022. godine, kada je počela primjena programa „Evropa sad“. Reforma je minimalnu neto zaradu povećala sa 250 na 450 eura, ukinula doprinose za obavezno zdravstveno osiguranje na zarade i uvela neoporezivi dio zarade do 700 eura, uz progresivne stope poreza na više iznose. Time je smanjeno poresko opterećenje rada, a veći dio bruto troška rada prešao je u neto zaradu zaposlenih.

Efekat se gotovo odmah vidio u statistici. Prosječna neto zarada porasla je sa 532 eura u 2021. na 712 eura u 2022. godini, odnosno za gotovo 34 odsto. Uprkos inflaciji od 13 odsto, realne zarade te godine porasle su 18,4 odsto, pokazuju podaci MONSTAT-a.

Drugi veliki skok uslijedio je od oktobra 2024. kroz program „Evropa sad 2“. Minimalna zarada povećana je na 600 eura za zaposlene do srednjeg nivoa kvalifikacija i na 800 eura za više nivoe obrazovanja, dok su smanjeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog. Vlada je tada navela da se taj dio smanjenih doprinosa prenosi u neto zaradu zaposlenih

To je jedan od razloga zbog kojih je godišnja prosječna neto zarada sa 876 eura u 2024. porasla na 1.012 eura u 2025. godini. MONSTAT je za 2025. zabilježio nominalni rast prosječne neto zarade od oko 15,5 odsto i realni rast od 11,2 odsto.

Važno je, međutim, naglasiti da se cijeli rast ne može pripisati samo državnim programima. Na zarade su uticali i stanje na tržištu rada, rast potražnje za radnicima, povećanja u javnom sektoru i prilagođavanje plata u privatnim kompanijama. Ipak, dva velika statistička skoka – 2022. i period nakon jeseni 2024. – vremenski se jasno poklapaju sa reformama „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“

Inflacija je pojela dio rasta, ali ne i cijeli

Nominalno udvostručavanje zarade ne znači da građanin sa današnjom platom može kupiti dvostruko više nego prije deset godina.

U istom periodu porasle su i cijene. Kada se kumulativno ukomponuju godišnje stope potrošačkih cijena koje objavljuje MONSTAT, nivo cijena između 2016. i 2025. porastao je približno 42 odsto. U istom periodu prosječna neto zarada porasla je gotovo 103 odsto.

Kada se rast zarada koriguje za inflaciju, proizlazi da je kupovna moć prosječne neto plate u 2025. bila približno 43 odsto veća nego 2016.

Drugim riječima, prosječna zarada od 499 eura iz 2016. godine, prilagođena rastu cijena, odgovarala bi iznosu od oko 708 eura u cijenama iz 2025. godine.

Prosječna plata u 2025. iznosila je 1.012 eura, odnosno oko 300 eura više od iznosa koji bi samo pratio rast cijena.

Prelomna 2022. godina

Najveći preokret dogodio se 2022. godine, kada je prosječna neto zarada povećana sa 532 na 712 eura. Iako je inflacija te godine bila visoka, rast plata bio je još snažniji.

„Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu zabilježile rast od 13,0%, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 18,4 %“, navodi MONSTAT.

Rast kupovne moći nastavljen je i 2023. godine. Prosječna neto zarada tada je iznosila 792 eura, a realne zarade porasle su 2,4 odsto. U 2024. godišnja prosječna neto plata povećana je na 876 eura.

„Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu zabilježile rast od 3,3% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 7,1 %“, navodi MONSTAT u svojim izvještajima.

Još snažniji realni rast registrovan je 2025. godine.

„Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu zabilježile rast 3,9%, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast 11.2%“, navodi se u podacima MONSTAT-a.

Prosječna neto zarada u julu 2026. iznosila je 1.037 eura, dok je bruto zarada iznosila 1.238 eura.

„Prosječna (neto) zarada u julu 2026. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila je rast od 2,3%“, saopštio je MONSTAT.

U odnosu na jun, rast je iznosio svega 0,1 odsto. To pokazuje da je tempo povećanja prosječne zarade u 2026. znatno sporiji nego tokom velikih skokova iz 2022, 2024. i 2025. godine.

Novi model ponovo mijenja računicu

Najava novog modela od januara 2027. mogla bi, ukoliko bude sprovedena kako je najavljeno, ponovo značajno promijeniti strukturu zarada.

Minimalne zarade trenutno iznose 600 i 800 eura, u zavisnosti od nivoa kvalifikacije, dok bi po najavljenom modelu iznosile 1.000, 1.250 i 1.400 eura, zavisno od potrebnog obrazovanja za radno mjesto. To znači da bi u odnosu na sadašnji minimum od 600 eura, iznos od 1.000 eura predstavljao povećanje od oko 67 odsto, dok bi rast sa 800 na 1.400 eura iznosio 75 odsto.

Važno je, međutim, naglasiti da su to najavljeni budući iznosi. Tek nakon primjene novog modela biće moguće precizno ocijeniti njegov efekat na prosječnu zaradu, realnu kupovnu moć, troškove rada i inflaciju.

Od 499 do 1.037 eura za deset godina

Za deset godina prosječna neto zarada u Crnoj Gori prošla je put od manje od 500 do više od 1.000 eura. Nominalno je više nego udvostručena, dok obračun Bankara na osnovu podataka MONSTAT-a pokazuje da je realna kupovna moć prosječne zarade u odnosu na 2016. povećana približno 43 odsto. Najveći dio tog rasta dogodio se poslije 2021. godine.

Najava novog „Euro modela“ zato dolazi nakon perioda već veoma snažnog rasta zarada i otvara novo pitanje – koliko bi naredno povećanje bilo realno, odnosno koliko bi od njega građanima ostalo nakon promjena cijena.