Masovni odlazak Rusa prazni budvanske penthause i kafiće, privrednici u strahu od jeseni

Masovni odlazak državljana Ruske Federacije, koji je uslijedio nakon uvođenja restriktivnijih uslova boravka i usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravilima Evropske unije, već izaziva ozbiljne potrese u crnogorskoj ekonomiji. Najveći udar trpe tržište nekretnina, ugostiteljstvo i sektor usluga. Iako je Crna Gora u procesu integracija primorana da implementira oštrije preporuke Brisela, privrednici i ekonomski analitičari upozoravaju da država gubi visokoplatežnu klijentelu i visokoobrazovani kadar koji nijesmo uspjeli adekvatno da integrišemo u sistem.

Ekonomski analitičar Davor Dokić ističe da je Crna Gora u nezavidnoj poziciji jer mora da bira između trenutnih ekonomskih benefita i svog glavnog spoljnopolitičkog cilja. On naglašava da se od države očekuje potpuno poštovanje evropskih smjernica kako bi se ispunio plan o pristupanju Alijansi.

 „Meni je žao što je popriličan broj Rusa napustio Crnu Goru. Međutim, moramo prihvatiti realnost, a realnost je da težimo da budemo članica Evropske unije. Dvije hiljade dvadeset osme godine očekuje se da Crna Gora pristupi Evropskoj uniji, a da bi pristupili Evropskoj uniji dobijate instrukcije koje morate uglavnom sprovesti u djelo, da implementirate. A to je jedna od tih instrukcija i pooštravanje uslova boravka ruskih državljana u Crnoj Gori.”

Dokić detaljno objašnjava da su nove administrativne mjere ukinule dosadašnju praksu fiktivnog poslovanja, što direktno utiče na odluku mnogih stranaca da napuste zemlju jer više ne mogu jednostavno da produže papire.

„Tako da ste dobili neke preporuke, a to je tipa da više nije dovoljno da otvorite firmu i da vam ona služi da dobijete dozvolu boravka, nego da ta firma mora da pokaže da ima određenu ekonomsku aktivnost u određenom vremenskom periodu, da mora da zapošljava minimum troje ljudi, od kojih jedan mora biti državljanin Crne Gore. I to su neki uslovi koje je dosta teško ispuniti, tako da oni ljudi koji su Crnu Goru doživljavali kao jedno liberalno mjesto gdje se moglo relativno lako dobiti, gdje su se relativno lako mogli dobiti papiri za boravak, iz dana u dan postaje sve teže i ti ljudi odlaze.”

Poseban osvrt Dokić daje na IT sektor i digitalne nomade, za koje smatra da su idealni za crnogorski sistem jer troše ogroman novac, a ne opterećuju infrastrukturu u svakodnevnom životu.

„Imate te takozvane digitalne nomade. Digitalni nomadi su jedna grupa ljudi koji se bave ovim poslovima s kompjuterima i tim stvarima i oni su jako dobri za ekonomiju jedne države, jer njih vi jednostavno i ne vidite toliko u svakodnevnom životu. Oni imaju neki svoj zatvoreni sistem, ali uzimaju u zakup stanove, uzimaju u zakup poslovne prostore, troše u našim restoranima, troše u našim prodavnicama i doprinose na taj način rastu GDP-a, što je nama strahovito bitno u Crnoj Gori u ovom trenutku i bojim se da će ove mjere koje su donešene jedan dio digitalnih nomada definitivno preseliti u druge države.”

Smatra da je propuštena velika šansa da se ovi ljudi trajno zadrže, te da crnogorska administracija nema dovoljno sluha ili diplomatske moći da odbrani sopstvene ekonomske interese pred Briselom.

„Sigurno da će se masovni odlazak Rusa negativno odraziti na crnogorsku ekonomiju. Ti ljudi koji su uglavnom visoko obrazovani, koji su došli ovdje, koji su se uklopili jednostavno u Crnu Goru i na neki način postali dio crnogorskog društva. Zaista je grijeh da te ljude nismo uspjeli da integrišemo na neki bolji način u crnogorsko društvo, jer ti ljudi nama donose jedan novi kvalitet. To su ipak ljudi na jednom kulturnom nivou. Meni je ovo teško da kažem, ja bih volio da je Crna Gora najkulturnija zemlja na svijetu, ali nažalost nije. Mislim da jako puno možemo da naučimo od tih ljudi.”

Kao očigledan dokaz njihove društvene odgovornosti i svijesti, Dokić navodi ekološke akcije na budvanskoj rivijeri, gdje lokalno stanovništvo često zataji.

„Pogledajte samo akciju čišćenja Slovenske plaže. Znate ko se odaziva i uglavnom učestvuje u toj akciji? Rusi i Ukrajinci. Devedeset posto ljudi koji učestvuju u akciji čišćenja Slovenske plaže su Rusi i Ukrajinci. Što to govori? To govori da je njihov odnos prema ekologiji, prema prirodi, prema zaštiti životne sredine mnogo, mnogo bolji i na mnogo većem nivou nego što je naš. Tako da je šteta da takve ljude ne integrišemo u Crnu Goru, ali politika je iznad i ekonomije i kulturnih veza i svega ostalog i nažalost, to je to.”

Agent za nekretnine Tomislav Ranković potvrđuje da se stroga zakonska rješenja već direktno osjećaju na terenu, te da su ugrožene investicije koje su decenijama bile zamajac crnogorskog primorja.

„Svi ovi zakoni koji dolaze posljednjih par mjeseci, kako bi se usaglasili sa ulaskom u Evropsku uniju, dosta loše utiču na ekonomiju. Konkretno na naš posao utiču baš dosta. Znamo da su inače nekretnine, investicije, jedno od najvećih ulaganja i primanja u Crnu Goru posljednjih, možemo slobodno reći, 20 godina. Sve ovo se dosta odražava na klijente. Dodatno, oni imaju i mimo naših zakona o prodaji i legalizaciji drugih nekih problema za firme, za račune i sve ostalo.”

Ranković naglašava da su klijenti sa ruskog govornog područja donijeli ogroman finansijski benefit koji je prividno izbrisao pojam "mrtve sezone" u Budvi, ali da su nemogućnost normalnog poslovanja i uvođenje sankcija prelomili njihovu odluku o odlasku.

„Sa sigurnošću mogu reći da će ovo nevjerovatno uticati na ekonomiju Crne Gore. Mi se bavimo nekretninama, međutim, imamo i rent-a-car, imamo izdavanje smještaja, i usko smo povezani sa ruskim tržištem. Mogu slobodno reći, a to će vam reći svako ko se bavi bilo kojim privatnim poslom u Budvi, da nema boljih klijenata od Rusa. Da počnemo od restorana, od kafića, od prodavnica, od rentiranja nečega. Jednostavno, niti su se puno cenkali, imaju tu platežnu moć. Dosta njih je svoje nekretnine rentiralo u Rusiji, u Moskvi, i za te svoje novce su oni ovdje mogli itekako dobro da plate svoj život i da žive kvalitetno.”

On objašnjava hronologiju dešavanja i navodi kako su se privremeni azilanti pretvorili u ljude koji sada užurbano traže alternativne države za život.

„Taj rat koji je došao između Rusije i Ukrajine, u jednom trenutku nam je donio dosta dobroga. Bukvalno se zimska sezona izjednačila sa ljetnjom, nije se osjećala razlika. Mislim da je to samo bilo prividno, jer svi ti ljudi su tražili gdje će se u trenutku sakriti i položiti svoj novac i sigurnost. Mi smo ih dočekali širom otvorenih ruku. E sad, korak po korak, oni su malo po malo iz nekih razloga tražili druga tržišta, našli su utočište u nekim drugim mjestima. Vremenom smo im mi uvodili sve teži opstanak u samoj Crnoj Gori kroz finansije i bankovne transakcije, gdje oni u jednom trenutku bukvalno ne mogu da imaju ni račune ni ništa, nego sve moraju da plaćaju u kešu. A evo, mi sad idemo ka tome da se ništa ne plaća u kešu. Tako da, zbog toga, oni traže alternativu.”

Ranković ističe apsurdnost domaće birokratije i takozvani "začarani krug" u kojem se stranci nalaze prilikom pokušaja legalnog boravka i otvaranja računa.

„Vi kada uđete na sajtove i kada vidite da ima mnogo stanova za izdavanje, nešto vam nije jasno. U jednom trenutku nije bilo stanova, cijene su bile mnogo velike, sada ima stanova. Poslovnih prostora još uvijek nema toliko, ali mogu da se nađu, a do prije par godina nisu mogli uopšte da se nađu ni za rentu ni za kupovinu. Situacija je trenutno takva sa Rusima, a i sa Turcima je takva. U jednom trenutku su nam oni bili glavni klijenti, evo sad nekom našom politikom i Turci polako odlaze iz Crne Gore. Vi da biste dobili jedinstveni matični broj i boravak, morate da imate otvoren bankovni račun. A bankovni račun ne možete da imate otvoren ukoliko nemate boravak. Sve je usko povezano i to je začarani krug.”

Gubitak firmi iz IT sektora se već broji u milionima, jer su to bili klijenti koji nijesu pitali za cijenu zakupa luksuznih objekata.

„Bilo je izdato jako puno penthausa, velikih stanova, praznih poslovnih prostora koji su se plaćali enormne cifre. Ljudi su trljali ruke u tom trenutku jer je stvarno bilo puno kompanija IT sektora koje su radile ovdje. Pa sad zamislite, ako je izdato preko 10 poslovnih prostora ili stanova, tu je bilo zaposleno po minimum 30-40 ljudi. Svi oni su negdje rentirali stan, možda i kupili, zamislite koja je to cifra. Ljudi koji imaju dobru platežnu moć, koji nisu brinuli kolika je cijena toga stan na mjesečnom nivou, samo da je to lijepo i dobro. Koliko tu samo gubimo sa te strane.”

Iako se posljedice već drastično osjećaju, Ranković smatra da pravi tektonski poremećaj na tržištu tek predstoji sa dolaskom jeseni i uvođenjem viznog režima.

„Dostiglo vrhunac, po meni još uvijek nije. Vrhunac će dostići u septembru i oktobru, kada im zvanično budu uvedene vize. Tada ćemo tek osjetiti ko je otišao i što je otišao i koliko je ljudi otišlo. Trenutno u Crnoj Gori ostaju oni ljudi sa ruskog govornog područja koji ovdje već dugi niz godina žive, koji možda ovdje i privređuju i rade, pa imaju plate u Crnoj Gori. Inače, neko ko je živio tako da u Rusiji ili negdje u inostranstvu zarađuje, a da ovdje boravi, ti ljudi većinom traže alternativu i odlaze.”

Kao tračak nade, agent za nekretnine navodi pojavljivanje novih zapadnih tržišta koja ranije nijesu pokazivala interesovanje za Crnogorsko primorje, ali je pitanje da li će to biti dovoljno da se pokrije trenutni minus.

„Ima tu poziva iz Evropske unije, nekih novih ljudi, neko novo tržište koje se otvara, koje prije nije bilo zainteresovano za Crnu Goru. Ima i Portugalaca, i Španaca, i Poljaka. Nevjerovatno, stvarno, sa svih govornih područja koji se interesuju, vjerovatno tamo vide neku malu državu koja će ući u Evropsku uniju i vide taj potencijal. Tako da sigurno ne znamo što ćemo dobiti. Možda ćemo biti opet bogati, možda ćemo biti mala Švajcarska, ali da žalimo za Rusima, sigurno trenutno žalimo”, zaključuje Ranković.