Kritični momenat budvanskog turizma

Masovni, sezonski turizam ili visokokvalitetna turistička destinacija u kojoj se boravi tokom cijele godine? Pretrpane plaže i prepuni parkinzi ili uređene parking zone, prijatne plaže, zelene oaze i šetališta? Tri mjeseca “prženja” na suncu ili poslovni gosti na kongresima, skupovima i forumima – turizam tokom cijele godine?

Takve nedoumice i pitanja otvorena su već neko vrijeme za Budvu, ali zahtijevaju odgovor koji se očekuje od Vlade Crne Gore i Savjeta za privatizaciju. Jer, u turizmu vrijeme radi protiv onoga ko oklijeva i kasni sa donošenjem odluka. Sredinom ove 2026. godine, u vremenu turbulentnih i brzih promjena, to je još izraženije.

Zašto je baš sada izuzetno važno da se odluči u kom će se pravcu dalje razvijati Budva kao turistička destinacija? Razloga je više, a među njima je i finansijski izvještaj o poslovanju HG Budvanska rivijera u 2025. godini, koji je već poznat javnosti, a iz kojeg se vidi da razvoj ove turističke kompanije “tapka u mjestu”, da se profit topi, gotovina smanjuje, da prihodi od izdavanja kapaciteta padaju, a zaduženost raste. Sve to je posljedica zastarjelih hotelskih kapacitete i ne ispunjavanja savremenih ekoloških zahtjeva i standarda, koji gube konkurentnost na veoma zahtjevnom mediteranskom turističkom tržištu.

Ukratko, potreban je novi strateški turistički koncept razvoja Budve. Ta tema se nametala i prošlih godina, ali je nekako “gurana pod tepih”. Kako dalje i da li ima konkretnih prijedloga rješenja za izlaz iz ove zone tavorenja u kojoj se sada nalaze? Najbolji i trenutno najaktuelniji predlog za razvoj turizma jeste da se ovo crnogorsko područje Jadrana transformiše u prestižnu, kvalitetnu turističku destinaciju za cjelogodišnji boravak, kroz model turističkog rizorta mješovitog sadržaja koji su predlagali različiti investitori.

Podsjećamo da na takav zaključak upućuje i analiza konsultantske kuće Horwath & Horwath iz Zagreba, koju je zatražio Savjet za privatizaciju Crne Gore, a koja jasno pokazuje da postojeće stanje u ključnim kapacitetima HG Budvanska rivijera nije dugoročno održivo. Prema toj analizi, najvažniji hotelski proizvodi, u koje spadaju i Slovenska plaza i Hotel Aleksandar, ”nalaze se u opadajućoj fazi životnog ciklusa”. Drugim riječima, ne radi se samo o prolaznoj slabosti, već o strukturnom problemu: postojeći model poslovanja je potrošen, a destinaciji je potrebna temeljna transformacija.

„Iako su prethodnih godina realizovana određena ulaganja, dominantni dio portfelja je fizički i funkcionalno zastarjeo. Takvi kapaciteti više ne odgovaraju očekivanjima savremenog gosta, naročito u konkurenciji novih, integrisanih, brendiranih i sadržajno bogatih turističkih projekata koji se ubrzano razvijaju širom Mediterana. Istovremeno, postojeći kapaciteti generišu nisku maržu u odnosu na industrijske standarde, što znači da Budvanska rivijera iz svojih lokacijskih i prostornih resursa ne izvlači ni približno onaj potencijal koji bi mogla”, ističe se u Horwath analizi, u koje su Vijesti imale ekskluzivan pristup.

„Budva danas više nema luksuz da čeka. Mediteransko turističko tržište se ubrzano mijenja, a destinacije koje ne ulažu u modernizaciju, održivost i kvalitet sadržaja vrlo brzo gube korak sa konkurencijom. Zato je važno da se što prije definiše dugoročna strategija razvoja Budve, a samim tim i HG Budvanske rivijere kao cjelogodišnje destinacije. Iskreno nam je potreban novi turistički proizvod, sa savremenim i svetskim hotelskim kapacitetima, kongresnim, wellness i porodičnim sadržajima, jer samo takav koncept može donijeti veću vrijednost i turističkoj privredi i lokalnoj zajednici. Trenutno mi suštinski nemamo ovakav luksuzni proizvod i zato verujem da su strateške investicije u novu Budvansku rivijeru preko potrebne”, rekao je Milan Tičić, direktor Turističke organizacija Budve.

Posebno je važno razumjeti da problem nije samo u tome da li pojedini objekti posluju pozitivno ili negativno u jednoj poslovnoj godini. Suštinsko pitanje je da li postojeći model može da obezbijedi dugoročan rast, konkurentnost, veću profitabilnost, smanjenje zaduženja i razvoj destinacije. Analiza ukazuje da ”bez strukturne transformacije proizvoda taj potencijal ostaje veoma ograničen”. Drugim riječima, Budvanska rivijera se danas nalazi pred izborom: ili će nastaviti da se suočava sa lošim finansijskim rezultatima ili će krenuti u duboku razvojnu promjenu koja bi mogla da je pozicionira kao savremenu turističku destinaciju višeg kvaliteta.