Krivokapić Milićević za Radio Budvu: Masovni turizam nam ne treba, ključ je u zaštiti prostora i autentičnosti

Potencijal Crne Gore, a posebno Budve je ogroman, ali ljetnje saobraćajne gužve, prenapregnuta infrastruktura i hroničan deficit kadra stvaraju ogroman pritisak na ljude. Ove situacije su zapravo najoštrija opomena da naša infrastruktura nije spremna za masovni turizam, koji nam u suštini i ne treba, ocjenjuje predsjednica i lead menadžerka Klaster centra za razvoj turizma Željka Krivokapić Milićević.

Ljetnje gužve su najoštrija opomena da infrastruktura nije spremna za masovni turizam, a rješenje leži u aktivnom upravljanju destinacijom, uvezivanju juga i sjevera, te strogoj kontroli uvoza hrane.

„Rješenje je u prelasku na aktivno upravljanje destinacijama, po uzoru na Sloveniju i Hrvatsku, gdje lokalni programi tačno definišu nosive kapacitete prostora i štite kvalitet života lokalnog čovjeka. Ključ za preraspodjelu sezonalnosti leži u neraskidivoj sinergiji uvezivanja u ponudu juga i sjevera“, navodi Krivokapić Milićević.

Iskustva sa Sicilije: Akcenat na unutrašnjost i tradiciju

Ona povlači paralelu sa Sicilijom, velikim mediteranskim ostrvom koje je imalo slične izazove stihijskog razvoja, ali je uspjelo da produži sezonu na devet do deset mjeseci.

„Tamošnja profesionalna javnost i ugostitelji akcenat su stavili na unutrašnjost, na kulturu, istoriju, tradiciju i specifične visokovrijedne vrste turizma: aktivni turizam u prirodi, pješačenje, biciklizam, tematski turizam i wellness sadržaj. Mi smo mala, prelijepa zemlja sa prosječno 270 sunčanih dana u godini. Imamo zdravu hranu, zdrav vazduh, bogatu istoriju i nevjerovatne prirodne ljepote na malom prostoru. Kada gostu ponudite bogat sadržaj van same plaže, automatski otvarate vrata za dolazak turista i u aprilu, maju ili oktobru. Time rasterećujemo infrastrukturu u julu i avgustu, a lokalnoj zajednici omogućavamo da prihoduje dostojanstveno i stabilno tokom većeg dijela godine“, ističe ona.

Održivost i ekologija kao bazični zakon opstanka

Prema njenim riječima, održivi turizam, ekologija i zaštita prirodnih i kulturnih resursa predstavljaju ustav i bazični zakon opstanka Crne Gore na globalnom tržištu.

„Održivost za nas nije nikakvo pomodarstvo, već zaštita i ponosna promocija naše kulture, tradicionalnog nasljeđa i istorije. Gost visoke platežne moći ne dolazi kod nas da bi gledao uniformisane, globalizovane betonske hotele koje može vidjeti bilo gdje na planeti. On dolazi isključivo da osjeti našu autentičnost, da vidi sačuvane kamene fasade i osjeti duh mjesta. Ako kroz rigidne programe upravljanja ne zaštitimo prostor i istorijski identitet naših gradova poput Budve, trajno ćemo uništiti samu supstancu od koje naša privreda i građani žive. Moderni luksuz danas je ekološki osviješćen i duboko ukorijenjen u lokalnu kulturu“, kazala je Krivokapić Milićević.

Tri ključna prioriteta za donosioce odluka

Kako bi se ostvarila zaštita tržišta i Crna Gora strateški pozicionirala na globalnoj mapi, Krivokapić Milićević donosiocima odluka predlaže tri hitna koraka:

• Zaštita domaćeg proizvođača i kontrola uvoza: Država sa najvećim prioritetom mora korigovati i pooštriti kontrolu uvoza onih namirnica koje sami na našem sjeveru i jugu proizvodimo. Gastronomija i zdrava, domaća hrana moraju postati nezaobilazan dio turističkog proizvoda na svakom meniju. Kada budvanski hotelijer u ponudi ima domaći sir, pršut, med i vino direktno od našeg seljaka, novac ostaje u našoj lokalnoj zajednici i ekonomiji.
• Zaokret u kulturnoj i manifestacionoj politici: Naš prioritet ne smije i ne može biti estrada regiona, niti jeftini komercijalni programi. Umjesto toga, svaki grad treba da ima svoje autentične manifestacije koje će preći u tradicionalne, podržane od strane lokalne i državne uprave. Za bitne datume moramo organizovati velike tradicionalne fešte za sva godišnja doba, osmišljene za sve ukuse, starosne i internacionalne strukture gostiju, prožete našom tradicijom, gastronomijom i domaćom radinošću.
• Moratorijum na masovnu stambenu gradnju: Neophodno je uvođenje moratorijuma na masovnu stambenu gradnju i preusmjeravanje svih podsticaja isključivo na rekonstrukciju i modernizaciju postojećeg smještaja.

„Mi moramo u svakom segmentu našeg turističkog proizvoda da slavimo svoju zemlju, njenu istoriju, prirodu i kulturu. Mi smo srdačan narod i ta naša autentičnost je naš najveći adut. To je ono što savremeni svijet traži, a svako od nas ponaosob – od pastira preko ugostitelja do velikog investitora – jeste i mora biti najbolji ambasador Crne Gore“, zaključuje Krivokapić Milićević.