Ratković tragom stare Budve: Možemo li da sačuvamo ono što nas je činilo posebnim?
Prof. dr Rade Ratković ocijenio je da se crnogorski turizam decenijama vrti u krug bez suštinskog napretka, prvenstveno zbog monopola političkih partija nad stručnim kompetencijama. Prema njegovim riječima, rješenje leži u radikalnoj depolitizaciji turizma i zaštiti preostalih arhitektonskih vrijednosti koje definišu identitet Budve.
Inicijativu da se hotelski kompleks „Slovenska plaža“ proglasi zaštićenim kulturnim dobrom Ratković vidi kao ključni korak u očuvanju integriteta grada.
„Slovenska plaža je lice Budve. Sve osim nje što je napravljeno u Budvi u vrijeme tranzicije, uz par izuzetaka, zapravo je anti-Budva. Mi gradimo nešto što je potpuna negacija našeg nasljeđa i kulture. Oni koji donose odluke nemaju nikakvu emociju ni empatiju prema naslagama kulture koje su ovdje stvarane generacijama“, naglasio je Ratković.
On je podsjetio na važnost principa Locus Geni (duh mjesta), koji je bio vodilja prilikom projektovanja ovog kompleksa, inspirišući se Starim gradom i tradicionalnom paštrovskom kućom. Ratković upozorava da bi svako dalje odlaganje zaštite moglo otvoriti vrata novoj betonizaciji pod uticajem „šaptača politike“.
Kriza kadrova: Zašto radnici biraju Hrvatsku?
Govoreći o gorućem problemu radne snage, profesor je napravio paralelu sa regionalnim konkurentima, poput Istre i Dubrovnika, gdje država sistemski rješava status sezonskih radnika.
„Naši ljudi u Hrvatskoj imaju sezonu od 7 mjeseci. Tokom zime primaju umanjenu platu, a država im refundira poreze i doprinose, čineći radnu snagu jeftinijom za poslodavca, a sigurnijom za radnika. Kod nas je sezona svedena na par mjeseci gužve, a nudimo prostor koji je uništen i goste niske potrošačke moći.“
Partitokratija kao kočnica razvoja
Kao glavni uzrok decenijske stagnacije, Ratković vidi model koji je nastao devedesetih godina kroz spregu politike i sive zone, a koji je danas postao standard ponašanja.
„Postavlja se hamletovsko pitanje: partitokratija ili država. Partitokratija vodi državu do uginuća i rastakanja. Svaka nova garnitura vlasti sastavljena je od manje kompetentnih ljudi, jer se stručnjaci povlače. Nama treba sistem kakav imaju Njemačka ili Slovenija, gdje naučne službe i eksperti kontrolišu predloge zakona i planova, a ne partijski ključ.“
Na konstataciju da Budva postaje „veliki grad“, profesor nudi drugačiju definiciju urbaniteta, pozivajući se na istorijske statute koji su precizno regulisali život na primorju.
„Grad je red i kultura, a politika bi trebala biti sredstvo da se taj red zavede. Kod nas je politika zanimanje za 'ugrađivanje'. Moramo biti hrabriji, podržati građanski aktivizam i vratiti se sopstvenoj tradiciji. Budva zaslužuje da bude stabilna i mirna destinacija, kakva je bila kada je 97% gostiju dolazilo iz zemalja Evropske unije“, zaključio je Ratković.
Tekst priredila Redakcija Portala RTV Budva
Izvor: TV Budva/emisija "Otvoreno"