Turistički poslenici za Radio Budvu: Nakon dvadeset godina nezavisnosti, turizam u sijenci nekretnina

Dvije decenije nakon obnove nezavisnosti, crnogorski turizam nalazi se na istorijskoj raskrsnici, balansirajuči između stihijskog razvoja i hitne potrebe za korjenitom reformom. U specijalnom izdanju emisije Radio Bonace, eminentni stručnjaci iz ovog sektora uputili su oštre kritike na račun trenutne državne strategije, upozoravajući da je zemlja izgubila svoj prepoznatljivi međunarodni identitet i postala destinacija „slučajnih prolaznika“.

U proteklih dvadeset godina, umjesto obećane „lokomotive razvoja“, turistički sektor se suočio sa ozbiljnim devijacijama, među kojima prednjače nekontrolisana stanogradnja, dramatično skraćenje sezone i hronični odliv domaće radne snage.

Nekadašnji ministar turizma u Vladi Crne Gore i dugogodišnji turistički ekspert, Ivo Armenko, podsjetio je da je Crna Gora prije ratnih devedesetih godina imala konzistentnu i racionalnu politiku u kojoj je turizam bio tretiran kao ozbiljan državni projekat. Gubitak kontakta sa tržištem tokom ratne decenije učinio je da Crna Gora nakon referenduma praktično startuje kao potpuno nova destinacija. Iako je privatizacija donijela kvalitetnu materijalnu bazu sposobnu da konkuriše Zapadu, izostala je državna kohezija.

„Mi smo definitivno izgubili najemitivnija turistička tržišta Evrope i danas potpuno zavisimo od regiona, koji je ekonomski najsiromašniji dio kontinenta. Kada na to dodate gubitak tržišta Rusije i Ukrajine, svedeni smo na ljetovalište kroz koje turisti samo prolaze. Vjerovali ili ne, prosječan boravak turista u Crnoj Gori prošle godine bio je svega dva dana. To je jasan pokazatelj stepena (ne)organizovanosti“, upozorava Armenko.

Armenko odbacuje teorije da su ovakvi rezultati posljedica modernih globalnih trendova, prst upirući u preveliko oslanjanje na niskobudžetne avio-kompanije (low-costers).

„Naš uspjeh sada navodno zavisi od lowcostera, a oni pretpostavljaju specifičnu publiku. To je ruksak od četiri kilograma na leđima, pedeset eura avio-karta i bitan im je samo aerodrom. Njihovo učešće u organizovanom turizmu je minorno. Ne osuđujem ja to, u situaciji smo da zavisimo od njih i daj bože da ih je što više jer od toga živimo, ali organizovani turistički promet u Evropi nije nestao. Cijeli Mediteran živi od njega. Kako mislite napraviti sezonu od sedam ili osam mjeseci bez partnera na tržištu? Crna Gora više nema partnera, nema onih sedamdeset ili osamdeset velikih agencija koje rade za vaš interes. Sezonu je nemoguće napraviti na slučajnim prolaznicima. Mi smo proizvod prilagodili ulici, pa nam danas ulica organizuje ponudu i kreira turistički proizvod“, kazao je Armenko.

Sukob koncepata: Kako je "real estate" pobijedio održivi turizam

Član Odbora za turizam Privredne komore Crne Gore, Dragan Purko Ivančević, naglašava da je ključni institucionalni hendikep Crne Gore to što su nakon 2006. godine na čelo turizma dolazili ljudi bez ikakvog prethodnog iskustva u ovoj privrednoj grani, što je prekinulo kontinuitet stručnog upravljanja. Iako je nakon referenduma projektovano da turizam bude prioritet, u praksi se desio suprotan scenario.

„Nismo bili odgovorni u ovih dvadeset godina. Dozvolili smo da turizam kao biznis izgubi bitku u odnosu na real estate, odnosno izgradnju stanova za tržište. Time su trajno uništene, devastirane i degradirane naše najatraktivnije turističke lokacije na potpuno neturistički način. Naša je velika sreća što je tih resursa bilo toliko da nismo uspjeli sve da uništimo za ove dvije decenije lutanja, padova i uspona“, ističe Ivančević.

Ivančević dodaje da je trenutno stanje u crnogorskom turizmu čista stihija u kojoj destinacijski menadžment uopšte ne postoji, a promocija je potpuno rascjepkana.

„Mi nemamo krovni zakon, nemamo strategiju razvoja niti strategiju marketinga. Svaka lokalna turistička organizacija je firma za sebe, a Nacionalna turistička organizacija vodi neku svoju politiku. Došli smo u situaciju da aktuelna ministarka turizma, koja nikada ranije nije radila u ovom sektoru, tokom svog mandata nijednom zvanično ne posjeti opštinu Budva, u kojoj se ostvaruje skoro polovina ukupnog turističkog prometa Crne Gore! To je u jednoj turističkoj zemlji nezamislivo. Dok ministarka obilazi zemlje Južne Amerike i Južne Afrike očekujući nekakve egzotične nalete turista, unutrašnja organizacija nam se raspada“, upozorava Ivančević.

Devastacija ljudskih resursa i problem infrastrukture

Jedan od najalarmantnijih problema koji je proizašao iz loše strukture kapaciteta i prekratke sezone jeste potpuni slom kadrovske strukture. Sagovornici Radio Bonace su saglasni: bez ljudskih resursa turizma nema, a Crna Gora ubrzano gubi radnu snagu.

Armenko, koji se godinama bavio i edukacijom kadrova u Budvi, ističe da je nemoguće zadržati mlade ljude u industriji koja nudi održivost samo tokom dva mjeseca u godini.

„Kada se sezona svede na šezdeset dana, turizam gubi status profesije. On postaje potpuno neinteresantan za mlade generacije. Kako da objasnite mladom čovjeku, koji investira godine u studiranje turizma, da je atraktivno raditi samo dva mjeseca? On će radije završiti bilo koji drugi fakultet. Sužavanjem sezone mi direktno tjeramo ljude. A turizam je jedina privredna grana koju ne može zamijeniti nikakav robot – ljudski faktor je tu sve“, jasan je Armenko.

Sa druge strane, iako infrastrukturni pomaci postoje u vidu novih bulevara, ključne tačke i dalje stagniraju zbog administrativne tromosti.

„Vidimo da se priprema rekonstrukcija aerodroma, što je bazični uslov za ozbiljnu turističku priču. Ali mi ne možemo da čekamo pet godina da se država smisli hoće li aerodrome dati pod koncesiju ili će investirati sama. Valjda ne treba pola decenije da shvatimo šta nam je potrebno. Pogledajte gdje je Hrvatska danas turistički, a gdje smo mi? Bili smo identičan dio jadranske ponude, razvijali se jednako, čak imali i komparativne prednosti kao mala destinacija koja na uskom prostoru nudi sve, od mora do planina. Danas smo u ogromnom zaostatku, pa se trkamo sa Albanijom da vidimo ko će prije šta da uhvati“, dodaje Armenko.

Formula za spas: Zakon o održivosti i povratak turoperatorima

I pored izuzetno teške situacije, Ivančević vjeruje da Crna Gora još uvijek ima šansu, jer posjeduje "Bogom dane uslove" i izuzetno kvalitetne pojedince u privatnom sektoru koji sopstvenim menadžmentom spašavaju sezone. Ključni korak mora biti radikalna promjena državne politike i hitno normiranje prostora.

„Nama treba odgovorno Ministarstvo turizma koje će donijeti krovni Zakon o upravljanju održivim turizmom. Iz njega moraju proizaći dva jasna podzakonska akta – jedan o turizmu, drugi o ugostiteljstvu, a zatim i dugoročna strategija razvoja i marketinga. Moramo povezati i standardizovati naš ogroman smještajni kapacitet i organizovano ga iznijeti na tržište. Na Mediteranu ne postoji destinacija koja se može razviti bez učešća u organizovanom turizmu i bez najmanje 26 do 27 čarter rotacija po takozvanom toplom krevetu tokom godine. To je jedini način da produžimo sezonu, pokrenemo domaću proizvodnju hrane i obezbijedimo izvoz na sopstvenom pragu“, zaključuje Ivančević.

Na samom kraju, Armenko poručuje da rješenje nije pitanje dobre volje, već političke odgovornosti i zaštite prostora od daljeg haosa.

„Stanje u kome se nalazimo je direktan rezultat loše politike posljednjih godina. Da bi se stvari promijenile, resori moraju početi da rade svoj posao. Turizam je plemenita privredna grana koja prodire u sve pore ekonomije i donosi ogromne benefite, ali ona traži striktnu zaštitu. Turizam i haos ne idu zajedno. Upravljanje ulicom nije posao hotelskog menadžmenta, već nadležnost države. Dok se to ne promijeni, biće loše“, zaključio je bivši ministar turizma.