„Zaštita Spasa nije samo pitanje zakona. To je posebna vrsta žrtve, skupa u današnjem svijetu, a banalna svima koji žale za vremenima kada se živjelo ljepše sa mnogo manje“, poručila je Budimir u dopisu medijima.

Ona naglašava da je riječ o dugoročnoj viziji koja podrazumijeva i ozdravljenje prirodnog prostora, ali i društva koje je, kako navodi, ranjeno i sve udaljenije od vrijednosti koje su nekada činile život bogatijim i smislenijim.

„Zaštita Spasa nije ni ‘za’ ni ‘protiv’. To je preuzimanje pune odgovornosti: finansijske, pravne, upravne. To je početak procesa oporavka, osvješćivanja i planiranja, sa jasnim granicama i mjerama zaštite. Spas nije prostor za beton, nego za preporod“, kazala je ona.

Budimir podsjeća da je brdo Spas dragulj Budve koji objedinjuje prirodnu ljepotu, kulturno-istorijsko nasljeđe i jedinstveni pejzaž Mediterana, te da njegova zaštita može biti nova šansa za budvanski turizam, zelena zona umjesto zone eksploatacije.

„Zaštita Spasa je veća od miliona lamela, garaža i tzv. turističkih apartmana. To je vrijednost koja nadilazi interes privilegovanih pojedinaca. To je ponos svih koji Budvu doživljavaju kao dom“, navela je Budimir, upozorivši da ne smijemo dozvoliti da Spas postane „blijeda uspomena, zagrađena, zagađena i ogoljena“.

Posebno je istakla da Spas, uz Stari grad, Bečiće, Petrovac i Sveti Stefan, čini srž budvanskog identiteta i da postaje ogledalo koje, kako kaže, vješto izbjegavamo.

„Zaštita Spasa je ispit karaktera. To je prilika da pokažemo ono što volimo da tvrdimo o sebi da smo ljudi sa dušom“, zaključila je Budimir.