Foto: printrscreen/yt

"Mi funkcionišemo po školskom kalendaru, nastavili smo sa tretmanima individualnim i grupnim, uz podršku našeg multidisciplinarnog tima. Sva realizacija aktivnosti zavisi od projekata koje trenutno sprovodimo, a koje podržavaju Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Ministarstvo socijalnog staranja," pojasnila je Cimbaljević.

Ona je istakla da Puževa kućica ne pruža podršku samo djeci sa smetnjama u razvoju, već i njihovim porodicama.

"Već sada smo prepoznati kao prva stanica roditeljima iz Budve i okoline. Osim tretmana za djecu, radimo i sa njihovom braćom i sestrama, organizujemo radionice i individualne psihoterapijske tretmane za članove porodice", rekla je ona.

Kako je naglasila, broj djece sa razvojnim teškoćama u konstantnom je porastu, a među glavnim faktorima ističe se uticaj ekrana.

Cimbaljević je objasnila da prekomjerna izloženost ekranima značajno utiče na razvoj djece, posebno na govor, pažnju i socijalne vještine.

"Pojam ekranizam nije zvanična dijagnoza, ali ga koristimo kao radni naziv. Sve češće viđamo djecu koja imaju kašnjenje u govoru, probleme sa pažnjom i senzomotornim razvojem", istakla je.

Ona je citirala preporuke Američke akademije za pedijatriju, prema kojima djeca mlađa od 18 mjeseci uopšte ne bi smjela da provode vrijeme pred ekranom, dok bi ona do treće godine trebala biti izložena maksimalno 15 do 30 minuta dnevno.

"Nažalost, roditelji često koriste telefone i tablete da bi umirili dijete, ali ne shvataju dugoročne posljedice. Kada dijete konstantno gleda u ekran, njegov mozak prima previše informacija koje ne može da obradi, što kasnije utiče na njegovu sposobnost učenja, pažnju i ponašanje", upozorava Cimbaljević.

Stručnjaci savjetuju da roditelji ograniče upotrebu ekrana i zamijene je aktivnostima poput igre, boravka na otvorenom i društvene interakcije.

"Ako dijete provede 15 minuta pred ekranom, trebalo bi provesti najmanje 30 minuta u igri na otvorenom. Djeca uče kroz iskustvo, ne kroz digitalni sadržaj", rekla je ona.

Kako je istakla, roditelji često kasno primijete posljedice prekomjerne upotrebe ekrana, a simptomi poput problema sa pažnjom, impulsivnog ponašanja i kašnjenja u govoru mogu podsjećati na poremećaje iz autističnog spektra.

"U takvim slučajevima, potrebno je vrijeme i kontinuiran rad da se dijete zainteresuje za okolinu i postepeno vrati u balans", pojasnila je Cimbaljević.

Na kraju, Cimbaljević je naglasila važnost edukacije roditelja, nastavnika i pedijatara o uticaju ekrana na dječji razvoj.

"O ovome se mora govoriti u školama, vrtićima, među pedijatrima. Roditelji moraju da znaju da je rana intervencija ključna i ne treba čekati, već reagovati čim primijete odstupanja u razvoju svog djeteta", zaključila je.


Opširnije pogledajte u video snimku:


Tekst priredila redakcija portala RTV Budva