Ilustracija, Foto: Pixabay

Ukupan plasman Crne Gore na listi je takođe pogoršan – država je pala za osam mjesta i sada se nalazi na 47. poziciji, dok je prošle godine bila na 39. Indeks ocjenjuje države u pet oblasti: pravo na život, zdravlje, obrazovanje, zaštitu i ambijent za ostvarivanje dječjih prava, uključujući klimatske promjene.

Najveći pad Crna Gora bilježi upravo u segmentu zdravlja, gdje se svrstava u četvrti od pet klastera, zajedno sa zemljama poput Bangladeša, Nepala, Filipina i Gvatemale.

“Crna Gora bilježi pad stope imunizacije, ali i porast smrtnosti odojčadi i djece uzrasta do pet godina, stoji u izvještaju Indeks dječjih prava za 2025. godinu.

I u ostalim oblastima Crna Gora bilježi srednje ili rezultate ispod prosjeka – 57. mjesto za obrazovanje, 47. za pravo na život, 63. u segmentu sistema zaštite i 48. kada je riječ o ostvarivanju prava djeteta u širem smislu. Klimatske promjene su takođe uključene u izvještaj, a Crna Gora je pala sa 28. na 40. poziciju u tom domenu.

U širem poretku, Crna Gora je i dalje bolje rangirana od Albanije (148), Hrvatske (85), Sjeverne Makedonije (60) i Bosne i Hercegovine (59), dok su Srbija (33) i posebno Slovenija (12) ispred.

Države koje se, prema ocjenama “KidsRights”, najviše pridržavaju i rade na osvarivanju prava djece sadržanih u Konvenciji Ujedinjenih nacija su Grčka, Island, Luksemburg, Njemačka, Monako, Danska, Belgija, Norveška, Finska, Tajland. Na začelju tabele, što je zavisilo od prosjeka svih šest parametara koji se mjere su El Salvador, Siera Leone, Nigerija, Kongo, Madagaskar, Gvineja, Čad, Avganistan…

Ombudsman: Pad u odnosu na 2024.

Izvještaj međunarodne organizacije predstavljen je i na internet stranici institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

“KidsRights indeks je godišnji globalni indeks koji objavljuje ‘KidsRights’ fondacija, a koji prikazuje kako se države pridržavaju ostvarivanja prava djeteta i kako su opremljene za poboljšanje stanja u toj oblasti. Prvi i jedini globalni indeks za dječja prava sastoji se od pet oblasti”, pojašnjavaju iz institucije Zaštitnika.

Ističu da su u Indeks dječjih prava uključene 194 države svijeta, a da su kategorisane u pet klastera.

“Klaster 1 sadrži zemlje sa najboljim učinkom, a klaster 5 zemlje sa najlošijim. Klastersko kretanje zemalja je snažan pokazatelj velikih poboljšanja ili pogoršanje stanja u oblasti prava djeteta”, ističu iz te institucije.

Zaštitnik konstatuje pad Crne Gore za osam mjesta u odnosu na 2024. godinu, kada je bila na 39. poziciji i upozorava i na to da je država u oblasti zdravstvene zaštite djece na 137. mjestu.

“I pomjerila se za jedan niže klaster, iz klastera 3 u klaster 4. Crna Gora je zabilježila pad stope imunizacije, sa već niske pokrivenosti”, naglašavaju iz institucije Zaštitnika.

Prema podacima nacionalnog Instituta za javno zdravlje, samo oko 22 odsto djece rođene 2023. godine u Crnoj Gori primilo je prvu dozu MMR vakcine, što je najniži procenat u Evropi.

Iz institucije Zaštitnika još navode i da je u dva prethodna izvještaja za 2023. i 2024. godinu, eksperimantalno objavljivano i rangiranje koje se odnosi na klimatske promjene.

“Klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za ostvarivanje prava djece, posebno imajući u vidu dokazano veliki uticaj. Primjera radi, prema nekim podacima, samo u 2024. godini, obrazovanje skoro četvrt milijarde djece poremećeno je zbog niza klimatskih opasnosti, uglavnom u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Indeks klimatskih promjena, mjeri se kako bi se uzeli u obzir odgovori država na klimatske promjene, ublažavanje i prilagođavanje. Trenutno je ovaj domen i dalje eksperimentalan. Crna gora je na 40 mjestu što predstavlja pad za 12 mjesta u odnosu na 2024. godinu kada je bila na 28 mjestu”, ističu iz institucije Zaštitnika, na čijem je čelu Siniša Bjeković.

Razarajuća globalna kriza mentalnog zdravlja djece

Iz organizacije “KidsRights” naglašavaju da ovogodišnja studija pokazuje da više od 14 odsto djece i adolescenata, uzrasta od 10 do 19 godina, širom svijeta ima problema sa mentalnim zdravljem.

“A prosječna globalna stopa samoubistava iznosi šest na 100.000 među adolescentima uzrasta od 15 do 19 godina. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ove brojke predstavljaju samo vrh ledenog brijega, jer se samoubistva širom svijeta i dalje značajno nedovoljno prijavljuju zbog stigme, pogrešne klasifikacije i neadekvatnih mehanizama prijavljivanja”, stoji u saopštenju na sajtu “KidsRights” fondacije.

Upozorili su na “razarajuću” globalnu krizu mentalnog zdravlja među djecom i adolescentima, koja dostiže kritične nivoe.

“Samoubistvo je treći vodeći uzrok smrti među mladima uzrasta od 15 do 29 godina, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Uprkos obimu i hitnosti ovog pitanja, mentalno zdravlje je jedan od aspekata života djece o kome u velikoj mjeri nedostaju detaljne informacije i podaci”, naglasili su.

Kad je u pitanju metodologija prema kojoj se izvještaj radi, iz te fondacije tvrde da je Indeks prava djece “razvio potpuno uporedivu mjeru učinka država u pogledu prava djece”.

Objašnjavaju i da je rangiranje na Indeksu prava djeteta “rezultat integrisane analize postojećih, visokokvalitetnih podataka koje su objavili Dječji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF), Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Komitet za prava djeteta”.

“Specifična pitanja prava djeteta, kao što su dječji brakovi ili situacija djece u oružanim sukobima, mnogo su češća u nekim zemljama nego u drugim. Zbog toga je teško postići pravedno poređenje između zemalja prilikom bodovanja takvih pitanja u indeksu. Zato se Indeks fokusira na pitanja koja su podjednako relevantna za sve države potpisnice Konvencije o pravima djeteta i za koja su, uglavnom, dostupni pouzdani podaci”, precizirano je.

Izvor: Vijesti