Foto: Printscreen/TV Budva
Na to pitanje odgovara Ivan Ivanović iz Centra za kulturnu diplomatiju, koji upozorava na opasnosti komercijalizacije istorijskog nasljeđa:
„Mi smo prije svega u jednom raskoraku između masovnog turizma i očuvanja autentičnosti. To je izazov koji imaju svi mali gradovi na Mediteranu. Moramo shvatiti Stari grad ne kao turističku atrakciju, već kao viševjekovni prostor koji nosi svoje priče, simbole, vrijednosti i duh vremena. Sve su to neki izazovi sa kojima se mi kao mještani suočavamo. Turizam kao takav nije loš, ali ako nemamo jasnu strategiju očuvanja destinacije, izgubićemo ono što je Stari grad gradio kroz vjekove.“
Autentičnost starog grada ne leži samo u njegovoj arhitekturi, već u duhu koji odolijeva vremenu. Međutim, taj duh je sve ugroženiji.
„Fast foodovi, neautentične suvenirnice koje nisu zanatski rađene kod nas, ili nemaju veze sa nasljeđem Budve, sve to uništava Stari grad. Masovni turizam možda donosi kratkoročnu zaradu, ali cijena koju plaćamo je gubitak autentičnosti, a to je nešto što nijedan novac ne može da nadoknadi", kaže Ivanović.
U eri globalnog turizma i sve agresivnijeg tržišta, balans između komercijalne ponude i očuvanja identiteta postaje sve teže održiv. Granice između očuvanja i eksploatacije istorijskih prostora su, kako kaže Ivanović, sve tanje.
„Stari grad nije velika diskoteka na otvorenom. On nije samo atrakcija za turiste, već živa pozornica. Treba da ima svoj žamor, onu muziku koja se čuje iznutra, i sve ono na šta liče slični mediteranski gradovi, a da i dalje bude mjesto gdje zajedno mogu da funkcionišu i mještani i gosti. Ne treba da bude ni spavaonica, ali ni muzej – već prostor autentičnog suživota", ističe on.
Na raskršću tradicije i profita, Stari grad Budva ostaje simbol izazova sa kojima se suočavaju mnoge istorijske destinacije. Može li se sačuvati duša grada, a da se pritom ne zatvore vrata svijetu? Odgovor na to pitanje tek nas čeka.
D.B.
Izvor: TV Budva