Ilustracija, Foto: Pixabay

Često se ističe da je kvalitet površinskih i podzemnih voda u Crnoj Gori veoma nezadovoljavajući, a rezultati mjerenja često pokazuju da naši vodeni ekosistemi pate usljed klimatskih promjena.

Mnogi od naših riječnih vodotoka su, posebno u urbanim cjelinama, veoma lošeg kvaliteta i u rangu “van klase“.

Naše površinske i podzemne vode trpe višedecenijsko zagađenje koje proističe od komunalnih otpadnih voda, a one skoro u svim rijekama završavaju neprečišćene ili sa nedovoljnim stepenom prečišćavanja. I bunari su nam u veoma lošem stanju, samo trećina imaju zadovoljavajuću klasu kvaliteta, dok je voda u dvije trećine nezadovoljavajućeg kvaliteta.

Podzemne vode čine polovinu vode koju koristimo za kućnu upotrebu, a to je i pitka voda za skoro kompletno ruralno stanovništvo koje nije priključeno na urbane sisteme snabdijevanja. Čak četvrtina ukupne količine vode za navodnjavanje su podzemne vode. Svjedoci smo, ipak, da se važnost ovog prirodnog resursa često potcjenjuje i relativizuje, da se vodom loše upravlja i da se ona besomučno troši i zloupotrebljava, podvlače u UN-u.

Zabrinjava podatak da skoro 50 odsto stanovništva na planeti pati od ozbiljnih nestašica vode, a više od 2,2 miljarde ljudi trenutno nema pristup svježoj pijaćoj vodi. Strahuje se da je veoma realan scenario da se ovakva situacija dodatno pogorša zbog klimatskih promjena, koje utiču na cikluse padavina i ukupno kruženje vode na planeti.

UN ističu da su hidrološke promjene kao posljedica povlačenja glečera i otapanja permafrosta veoma blizu trenutku kada više nećemo moći nazad. U posljednjem izvještaju Međunarodnog panela za klimatske promjene ukazuje se na razmjere nadolazeće krize dostupnosti vode i enormne izazove koji predstoje u upravljanju ovim resursom.

Izvjesno je da će se značajno smanjiti količina vode nastala otapanjem snijega, što predstavlja glavni izvor za navodnjavanje u nekim djelovima svijeta. Istovremeno, gubitak mase glečera dodatno će smanjiti dostupnost vode u poljoprivredi, kao i vode za rad hidroelektrana, neće je biti dovoljno ni za potrebe gradova i naselja. Pomenuti crni scenariji nisu daleka, već su naša brutalna bliska budućnost.

Pomenute promjene u cirkulaciji vode i vremenski ekstremi posljedično će negativno uticati na slatkovodne ekosisteme, dok će se direktne štete od poplava povećavati sa svakim djelićem stepena porasta temperature.

Iako čitav svijet sa manje ili više uspjeha pokušava da se prilagodi rizicima i uticajima vezanim za vodu raznim državnim i lokalnim politikama, kontraproduktivno može biti loše vođenje tih mjera prilagođavanja. Mnogi, na primjer, sprovode projekte navodnjavanja, koji mogu da umanje rizik od suše, ali istovremeno mogu i ubrzati iscrpljivanje podzemnih voda, te povećati salinitet zemljišta.

Zagađenje od upotrebe đubriva i pesticida u intenzivnoj poljoprivredi, a često i kanalizacija usljed loših sanitarnih uslova takođe negativno utiču na podzemne vode.

Kampanja pod nazivom “Spasimo plavo srce Evrope” (“Save the Blue Heart of Europe”) naglašava vezu između zdravih ekosistema u rijekama i podzemnih voda, jer su one u stalnoj razmjeni. Ipak, kako ističu, “ta zdrava veza između podzemnih voda i rijeka može biti pogođena pogoršanjem stanja rijeka, naročito njihovim kanalisanjem i pregrađivanjem.

Zvanični sajt Svjetskog dana voda: www.worldwaterday.org


(Portal RTCG)