dr Kamra Kazozović, Foto: printscreen/TV Budva

Proljećni umor – šta je i zašto se javlja?

Proljećni umor nije samo osjećaj letargije, već stvarna pojava koju mnogi doživljavaju svakog proljeća. Dr. Kazozović objašnjava da je to rezultat fizioloških procesa u organizmu koji se dešavaju tokom promjena u trajanju dana i noći.

"Kada dani postanu duži, a noći kraće, tijelo mora da se prilagodi, posebno u pogledu proizvodnje hormona, a naročito melatonina, koji je odgovoran za naš san. Melatonin se prirodno luči tokom noći, a s obzirom na promjene u trajanju dana i noći, naš organizam mora da izbalansira tu proizvodnju," rekla je dr Kazozović.

Ona je takođe napomenula da vremenske promjene mogu dodatno izazvati nelagodnosti:

"Nagla promjena temperature, povećana vlažnost vazduha, kao i smanjen unos svježeg voća i povrća tokom zimskih mjeseci, mogu negativno uticati na naše tijelo. Tokom zime mnogi ljudi smanjuju fizičku aktivnost, što dodatno doprinosi osjećaju proljećnog umora," istakla je.



Ko je najosjetljiviji na proljećni umor?

Dok proljećni umor može pogoditi svakog, postoje određene grupe ljudi koji će ga osjetiti jače. Prema riječima dr. Kazozović, žene su sklonije ovom stanju zbog specifičnog lučenja hormona.

"Žene, zbog svoje hormonalne ravnoteže, mogu osjećati jače simptome proljećnog umora, naročito ako imaju problema sa štitnom žlijezdom," objasnila je ona.

Takođe, starija populacija koja ima sporiji metabolizam takođe će osjetiti ove promjene u organizmu.

"Kako starimo, naš metabolizam postaje sporiji, što može uzrokovati jače osjećaje umora u proljeće," kazala je dr. Kazozović.

Iako su žene i stariji ljudi podložniji, i druge grupe ljudi mogu imati izraženije simptome.

"Osobe koje imaju mentalne smetnje, poput depresije i anksioznosti, također mogu primijetiti da proljećni umor izaziva dodatne probleme," rekla je ona, naglašavajući da djeca, zbog svojih obaveza u školi, također mogu osjetiti simptome umora.

"Intenzivan rast i povećane školske obaveze mogu biti faktor koji doprinosi proljećnom umoru kod djece," dodala je.

Kako vremenske promjene utiču na naše raspoloženje?

Vremenske promjene, posebno one koje se odnose na temperaturu i vlažnost, mogu značajno uticati na naše raspoloženje, objasnila je dr Kazozović.

"Pored melatonina, koji je hormon sna, postoji i serotonin, hormon sreće. U proljeće, svi čekamo da sunce zasja i da dani postanu duži. Međutim, nagle promjene vremena, poput kiše ili hladnog fronta, mogu izazvati smanjenje serotonina i dovesti do osjećaja razdražljivosti," kazala je.

Takođe, spomenula je da "naš organizam treba vremena da se prilagodi tim promjenama, što može uzrokovati osjećaj umora i letargije."

"Za osobe sa kardiovaskularnim bolestima, nagle promjene vremena, kao što su iznenadni skokovi temperature, mogu izazvati promjene u krvnom pritisku. Krvni sudovi se šire kada je toplo, a sužavaju se kada je hladno, što može uticati na osobe koje pate od hipertenzije ili drugih kardiovaskularnih problema," upozorila je dr Kazozović.

Proljećni umor vs. hronični umor: Kako prepoznati razliku?

Dr. Kazozović je naglasila da je važno napraviti razliku između proljećnog umora i hroničnog umora.

"Proljećni umor je privremen, obično traje nekoliko sedmica, i nakon tog perioda simptomi obično nestaju. Međutim, ako simptomi umora traju duže od četiri sedmice i pogoršavaju se, to može biti znak ozbiljnijeg problema," objasnila je dr Kazozović.

Ona je detaljnije objasnila koje simptome treba pratiti:

"Ako osim umora primijetimo vrtoglavicu, nesvjesticu, loš san, ili čak gubitak tjelesne mase bez promjena u ishrani, to su znakovi koji ukazuju na potrebu za ljekarskom intervencijom." Dr. Kazozović je dodala da je važno testirati nivo hormona štitaste žlijezde, provjeriti nivo vitamina, poput vitamina D i B12, i uraditi analize krvi kako bi se otkrili potencijalni problemi poput anemije ili dijabetesa.

Kako ublažiti proljećni umor?

"Ukoliko se radi o proljećnom umoru koji nije uzrokovan ozbiljnim zdravstvenim problemima, postoji nekoliko načina kako ublažiti simptome," rekla je dr. Kazozović.

Preporučila je redovnu fizičku aktivnost umjerenog intenziteta, naglašavajući da "ne treba pretjerivati, već se truditi da to bude umjereno i dosljedno, jer fizička aktivnost može značajno poboljšati energiju."

Izbalansirana ishrana takođe igra ključnu ulogu.

"Važno je da ishrana bude bogata voćem i povrćem, jer to omogućava tijelu da dobije potrebne vitamine i minerale koji će podržati pravilno funkcionisanje organizma," kazala je.

Takođe je naglasila važnost hidratacije, posebno u proljeće, kada topliji dani zahtijevaju dodatnu pažnju.

"Povećanje unosa tečnosti je ključno za održavanje energije i zdravlja, jer tijelo u tom periodu treba više tečnosti kako bi funkcionisalo optimalno."

Na kraju, dr Kazozović je istakla da je san ključan za regeneraciju organizma:

"Dobar san je esencijalan za prevazilaženje proljećnog umora. Preporučuje se da noću spavamo između 7 i 9 sati, a takođe, važno je održavati redovan ritam spavanja, odlazeći u krevet u isto vrijeme svakog dana."

Proljećni umor nije ništa strašno, ali ako ga ne prepoznamo na vrijeme ili ne poduzmemo odgovarajuće mjere, može nas usporiti i otežati svakodnevni život. Održavanje zdravog načina života, uz redovnu fizičku aktivnost, dobru ishranu, hidrataciju i kvalitetan san, pomoći će u lakšim danima proljeća.

D.B.