Foto: ilustracija/pxb

Plan, naveden u dokumentu u koji je Financial Times imao uvid, poziva na „ambiciozniji“ budžet po „veličini i dizajnu“, kako bi se zadovoljili povećani zahtjevi potrošnje za odbranu i značajne otplate duga.

Dok dokument ne predlaže ukupni iznos za višegodišnji budžet, koji stupa na snagu 2028. godine, Evropska komisija se zalaže za najveću promjenu načina raspodjele sredstava do sada, ističući da „status quo nije opcija“, piše Financial Times.

Napominje se da bi samo troškovi otplate obveznica iz doba pandemije COVID-19 iznosili 30 milijardi eura godišnje, odnosno 20 odsto godišnje potrošnje Unije – što predstavlja finansijski teret bez presedana koji će natjerati EU da preispita ukupne doprinose.

Svaki pokušaj povećanja ukupnog budžeta vjerovatno će naići na otpor najvećih neto uplatilaca, poput Njemačke i Holandije.

Umjesto vođenja pregovora kroz dosadašnje dugotrajne kategorije, Komisija je nagovijestila da želi revolucionisati strukturu budžeta, grupišući više od 50 „rigidnih“ programa potrošnje u tri glavna fonda, čime bi se omogućila veća „fleksibilnost“ u suočavanju s neočekivanim izazovima.

Budžet EU-a tradicionalno se finansira nacionalnim doprinosima, koji čine oko 1 odsto bruto nacionalnog dohotka EU-a. Otprilike trećina tog iznosa dodjeljuje se poljoprivrednim subvencijama, druga trećina ide najmanje razvijenim regijama kroz takozvanu „kohezionu“ politiku, dok preostali dio pokriva sve ostale troškove – od spoljne pomoći do plata zaposlenih u institucijama EU-a.

Prema novom, pojednostavljenom budžetu, Komisija bi dogovarala jedinstveni „plan za svaku zemlju“, koji bi uključivao ključne reforme i investicije, obuhvatajući regionalne fondove i poljoprivredne subvencije. To bi, u suštini, nacionalnim vladama dalo veću kontrolu nad odlučivanjem o projektima, uključujući i neke koji su ranije bili dogovarani između lokalnih vlasti i Brisela.

Drugi fond, nazvan „Evropski fond za konkurentnost“, imao bi za cilj podsticanje investicija u ključne sektore i zajedničke projekte, dok bi „reformisani“ fond za spoljnu politiku bio „više usklađen s našim strateškim interesima“.

Ova dva fonda mogla bi omogućiti EU-u da značajno poveća izdvajanja za prekogranične odbrambene projekte, što nije bilo prioritet u ranijim budžetima EU-a.

Uvodna prezentacija Komisije dolazi uoči zvaničnog pravnog prijedloga budžeta – zvanično poznatog kao Višegodišnji finansijski okvir – koji bi trebalo da bude objavljen ovog ljeta. Za njegovo usvajanje potrebna je saglasnost svih 27 država članica, a posljednji VFO zahtijevao je više od dvije godine pregovora.

Komisija smatra da su postojeći mehanizmi raspodjele previše birokratski i spori u procesu odobravanja projekata. Iako se EU trenutno nalazi na polovini svog sedmogodišnjeg budžetskog ciklusa, do sada je iskorišćeno samo 6,4 odsto regionalnih fondova.

Dogovaranje paketa potrošnje direktno s vladama država članica pojednostavilo bi proces i omogućilo Komisiji da bolje prati ispunjenje ukupnih reformskih ciljeva. Međutim, to bi moglo smanjiti uticaj lokalnih i regionalnih vlasti na korišćenje sredstava. U dokumentu se naglašava da bi svaka politika trebalo da bude „osmišljena u partnerstvu s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima“.

Izvor: Seebiz.eu