Insert iz ljeta: Zaštićena morska područja kriju blago Jadrana
Crna Gora je značajno proširila svoju mrežu zaštićenih morskih područja, dostižući broj od pet parkova prirode i spomenika prirode, uz 20 zaštićenih plaža i rezervat prirode Tivatska Solila.
Foto: Morsko dobro
Ova područja su ključna za očuvanje jedinstvenog biodiverziteta Jadrana, uključujući najveću mediteransku zajednicu zlatnih korala na malim dubinama i endemsku posidoniju, "pluća Mediterana".
Međutim, uprkos napretku, nelegalna gradnja i nelegalni ribolov i dalje predstavljaju prijetnje, ističe Nemanja Malovrazić, koordinator za zaštitu prirode i životne sredine u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom.
„Na našoj obali, zoni morskog dobra, imamo ukupno 20 zaštićenih plaža. Imamo jedno močvarno područje, to je posebni rezervat prirode Tirvatska Solila. I imamo pet morskih zaštićenih područja, naime 2021. godine Crna Gora je dobila prva morska zaštićena područja. To su Park prirode Platamuni, Park prirode Katić i Park prirode Stari Ulcinj. A od prošle godine imamo još i nova dva. To su Spomenik prirode Sopot i Spomenik prirode Dražin Vrt,“ objasnio je Malovrazić.
Malovrazić/Foto: printscreen
On dodaje da su sva ova područja jako važna jer upravo zaštitom ovih područja štitimo i čuvamo biodiverzitet i ono prirodno bogatstvo koje imamo na ovom području naše obale.
Zaštićena područja su apsolutno dostupna svima, i građanima i turistima. Međutim, Malovrazić naglašava važnost informisanja o pravilima ponašanja. Postoje dvije zone zaštite u većini područja sa specifičnim regulativama. Sve informacije, uključujući granice područja, prirodne vrijednosti i dozvoljene aktivnosti, dostupne su na veb-sajtu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, a građani i turisti se mogu direktno obratiti preduzeću za dodatna pojašnjenja.
Malovrazić ističe da je situacija na obali mnogo bolja nego što je bila prije, ali da ima prostora za dalji napredak i poboljšanje stanja na terenu. Kontrolori, odnosno zaštitari, su svakodnevno na terenu, kako sa kopnene tako i sa morske strane, obilazeći područja, sprečavajući nelegalne aktivnosti i edukujući korisnike i mještane o važnosti očuvanja prirodnih područja.
Najčešći problem sa kojim se služba zaštite susreće je nelegalna gradnja u zoni zaštićenih područja. Malovrazić naglašava ključnu saradnju sa inspekcijskim organima, iako priznaje da reakcija nije uvijek brza i adekvatna. Uprkos tome, bilo je uspješnih akcija u sprječavanju divlje gradnje.
Druga velika prijetnja je nelegalni ribolov. Zaštitari rade danonoćno, posebno tokom ljetnjih mjeseci, u saradnji sa ribarskom i ekološkom inspekcijom. Malovrazić ističe da su akcije kasno u noć rezultirale zaticanjem i sankcionisanjem lica koja su vršila nedozvoljeni ulov ribe.
Među dragocjenostima koje se štite su zajednice zlatnog korala u Sopotu i Dražinom vrtu, koje su najveće na Mediteranu i nalaze se na dubini od samo desetak metara. Takođe, Posidonija okeanika, endemska biljka Mediterana, predstavlja "pluća mora" i stanište mnogih organizama. Zanimljiv primjer biodiverziteta je i riba kernja, koja mijenja pol tokom života kako bi osigurala reprodukciju zajednice.
Posljednjih godina morske kornjače su nakon 50-ak godina ponovo počele da se razmnožavaju na Velikoj plaži. Javnost preduzeće je u saradnji sa Institutom za biologiju mora pokrenulo monitoring gnijezda, sa već uočenim lokacijama gnijezda ove godine.
Malovrazić ističe da je saradnja sa lokalnom zajednicom ključna u procesu zaštite prirode. Savjeti za svako zaštićeno područje okupljaju nevladine organizacije, udruženja ribara, lokalne privrednike, turističke operatere i državne institucije.
„Ja volim da kažem da ta lokalna zajednica su naše oči na terenu. Cilj je da svi shvate da zaštita nije nešto protiv njih, već za dobrobit cijele zajednice, jer i sami ribari zavise od očuvanog ribljeg fonda“, zaključuje Malovrazić.
Tekst priredila redakcija Portala RTV Budva
Izvor: TV Budva