Ilustracija, Foto: Pixabay

Nominalna efektivna kamatna stopa na kredite za obrtna sredstva povećana je u ovom uporednom periodu sa 4,50, na 6,23 odsto, za refinansiranje sa 3,87, na 7,37 odsto, za investicione programe sa 2,85, na 5,12 odsto, za nabavku osnovnih sredstava sa 3,43, na 5,48 odsto, za gotovinske sa 7,69, na 9,41 odsto, za kupovinu automobila sa 6,67, na 7,75 odsto, za stambene kredite sa 4,55, na 5,59 odsto…

Ovaj rast kamatnih stopa dešava se dok je likvidnost bankarskog sektora na visokom nivou sa rekordnim iznosom depozita od 5,2 milijarde eura i dok kamate na štednju u najboljem slučaju ostaju na istom nivou, ocjenjuju Vijesti.

Euribor od nule do tri odsto

Iz crnogorskih banaka su “Vijestima” kazali da je do rasta kamata došlo zbog povećanja referentne kamatne stope euribor, čiji je rast podsticala Evropska centralna banka (ECB) u namjeri da suzbije inflaciju. Šestomjesečni euribor je do juna prošle godine bio negativan a sada iznosi tri odsto. Drugi razlog za rast kamata, banke vide u povećanom riziku Crne Gore.

One očekuju i da će budići iznosi kamata zavisiti od tih uslova, kao i da se ove godine može očekivati usporovanje kreditiranja, odnosno da rast kamatnih stopa može uticati na smanjenje tražnje za kredite.

”Rast kamatnih stopa, u najvećoj mjeri, uslovljen je promjenom cijene novca na međunarodnom tržištu, odnosno, rastom euribora. Takođe, na kamatne stope uticao je i povećani rizik zemlje koji se ogleda u cijenama državnih obveznica na međunarodnom tržištu. Važno je naglasiti da banke ne reaguju odmah na inflatorne pritiske za razliku od značajne većine drugih industrija. To konkretno znači da generalni rast cijena na tržištu nužno ne uslovljava istovremenu promjenu kamatnih stopa. Svakako, banke kontinuirano prate situaciju i usklađuju svoju politiku, pažljivo vodeći računa da sačuvaju stabilnost i održivost cjelokupnog ekonomskog sistema zemlje”, kazali su iz Crnogorske komercijalne banke (CKB).

Banke očekuju usporavanje kreditiranja

Oni navode da je povećanje zarada i kupovne moći stanovništva dovelo do toga da bankarski sektor u 2022. godini bilježi rast kreditnih aktivnosti.

”Ukoliko u 2023. ne dođe do bitnijih fiskalnih promjena u ovom segmentu, možemo očekivati stabilizaciju potražnje i umjereniji rast kreditiranja. Banke tu priliku mogu iskoristiti za kreiranje i intenziviranje upotrebe drugih proizvoda, s posebnim naglaskom na digitalne servise. Na ovaj način, klijenti će moći povećati efikasnost poslovanja ili upravljanja ličnim finansijama”, smatraju u CKB-u.

Iz NLB-a navode da se cjenovna politika banaka na tržištu počela nužno prilagođavati globalnim kretanjima i politici Evropske centralne banke, uvažavajući i opšti nivo kreditnog rizika na tržištu.

”Podsjećamo da je iza nas period relativno niskih kamatnih stopa kreditiranja, koje su odražavale niske ili negativne referentne kamatne stope, koje su uvećane u prethodnom periodu, sa ciljem zauzdavanja inflacije. Od navedenih faktora će zavisiti i kretanje kamatnih stopa na kredite tokom 2023”, kazali su iz NLB-a.

Iz ove banke navode da je tražnja za kreditima u januaru bila dobra.

”Međutim ukupna tražnja u poslovanju sa građanima ove godine će zavisiti od kretanja realnih plata, koje su početkom prošle godine bile uvećane, uz to uvažavajući i kretanja na tržištu nekretnina. Takođe, u dijelu poslovanja sa pravnim licima, može se eventualno očekivati blago umjeren rast, upravo uzevši u obzir pooštrene kreditne okolnosti zbog rasta referentne kamatne stope”, naveli su iz NLB.

Kamate brže rasle u EU

Iz Erste banke su naveli da su prosječne efektivne kamatne stope na novoodobrene kredite u decembru 2021. godine bile na istorijski niskom nivou od 4,83%, dok su se na kraju 2022. približile nivou iz 2017, iako su i dalje znatno ispod 8 ili 9 odsto koliko su iznosile u periodu od 2011. do 2015. godine.

”Na kretanje kamatnih stopa trenutno najviše utiču potezi Evropske centralne banke koja je tokom prošle godine, u nastojanju da obuzda visoku stopu inflacije, povisila svoju referentnu stopu za čak 250 baznih poena. Uz jasan uticaj ovih stopa na euribor i, posljedično, na kredite sa varijabilnim kamatnim stopama, ovo stezanje monetarne politike utiče generalno na nivo kamatnih stopa u cijeloj eurozoni. Primjera radi, kamatne stope na stambene kredite u Njemačkoj ili u Austriji, porasle su sa nešto preko 1% na početku 2022. na tri do četiri odsto. U Crnoj Gori promjena kamatnih stopa je blaža i ide sporijim tempom, pa je prosječna tržišna kamatna stopa na postojećim neotplaćenim stambenim kreditima porasla za nešto manje od 0,1%, dok je za novoodobrene kredite u decembru bila za oko jedan odsto viša u odnosu na decembar prethodne godine i iznosila je prosječno 5,59%. Pritisak na kamatne stope je blaži i sa odloženim efektom zahvaljujući činjenici da je likvidnost banaka u Crnoj Gori snažna, što u ovoj situaciji predstavlja svojevrstan zaštitni jastuk”, naveli su iz Erste banke.

Kazali su da će nastaviti da pažljivo prate situaciju na tržištu i da će u skladu s njom oblikovati i kreditnu ponudu za klijente, vodeći računa o njihovim mogućnostima i potrebama.

”Važno nam je finansijsko zdravlje klijenata, a interes nam je da krediti ostanu pristupačni i da ih klijenti mogu otplatiti u redovnoj proceduri. Na nivo kamatnih stopa uticaće najviše potezi ECB, a iako je prognoze nezahvalno davati u ovom trenutku jer je mnogo varijabli u ‘igri’, većina relevantnih analitičara očekuje još jedan ili dva koraka korekcije, prije nego uslijedi stabilizacija”, naveli su “Vijestima” iz ove banke.

U prošloj godini kreditna, kako su kazali, aktivnost banaka je bila veoma intenzivna, da je za čak 30 odsto više novca odobreno nego 2021. i za 18 odsto više u odnosu na rekordnu 2019. godinu.

”Ne očekujemo takav rast i u ovoj godini, već stabilizaciju. Što se tiče ‘hlađenja’ u dijelu potražnje za kreditima, očekujemo određeni uticaj na tražnju za stambenim kreditima, ali ne toliko zbog kamatnih stopa već dominantno usljed snažnog rasta cijena nekretnina”, naveli su Erste banke.

Niske kamate na štednju

Podaci CBCG pokazuju i da tokom prošle godine nije došlo do rasta pasivnih kamatnih stopa na depozite i štednju, već da je prosječna čak smanjenja sa 0,34 u januaru na 0,26 odsto u decembru.

Na primjer, na oročenu štednju za period od jedno do tri godine, prosječna kamata je za pravna lica smanjena sa 1,48 odsto u decembru 2021, na 1,43 odsto u decembru 2022, a za fizička lica 1,45, na 1,44 odsto. Kod pravnih lica porasla je kamata na štednju za period od tri do pet godina sa 1,75, na 1,86 odsto, a za fizička lica na štednju preko pet godina sa 1,43, na 1,50.

”Tokom 2022. nije došlo do značanije izmjene kamatnih stopa na depozite u bankarskom sektoru. Pad prosječne stope na ukupne depozite u 2022. je posljedica pomjeranja strukture depozita u pravcu depozita po viđenju, koji su beskamatni ili sa minimalnom kamatnom stopom, a čiji je udio u ukupnim depozitima na kraju decembra skoro 80%”, kazali su iz NLB.

U Erste banci smatraju da će se na tržištu vjerovatno desiti promjene u narednom periodu u dijelu pasivnih kamatnih stopa.

”Ipak, svaka banka ima različit pristup i ponudu deponentima kreira i na osnovu potrebe da privuče i koristi domaće depozite kao izvore sredstava”, navode u ovoj banci.

Iz CKB-a kažu da trenutni odnos kamatnih stopa na kredite i štednju treba posmatrati u svjetlu činjenice da se u Crnoj Gori depoziti tradicionalno ugovaraju sa fiksnom kamatnom stopom, te da nijesu podložni promjenama euribora i uticajima drugih faktora.

”S druge strane, i dalje je prisutan višak likvidnosti na tržištu kao posljedica nedostatka održivih investicionih prilika, naveli su iz CKB-a.

Depoziti rasli jer privreda nije investirala

U decembru prošle godine su ukupni depoziti u bankama iznosili 5,2 milijarde eura, nalaze se na istorijskom maksimumu, i za milijardu su veći nego prije godinu.

U bankama uzrok vide i u tome što građani i privreda prošle godine zbog nestabilnosti nisu imali prilike da investiraju u profitabilnije projekte.

”Očekivani rast depozita došao je i kao rezultat turističke sezone koji je imao višestruki efekat na građane i privredu. S druge strane, ne smijemo zanemariti ni učinak korekcije zarada u prethodnoj godini, te je neminovno bilo da se jedan dio tih sredstava odrazi i na depozite, a ne isključivo na potrošnju”, naveli su iz CKB-a.

Iz Erste banke kažu da za većinu klijenata kamatna stopa nije presudan faktor za štedne odluke, već povjerenje u sistem i finansijsku instituciju.

”Depoziti su na rekordnom nivou, a više je razloga za to – bolja likvidnost, ali i stvaranje akumulacije i uzdržavanje od investicija usljed prisutne nestabilnosti koja dolazi iz ekonomskog okruženja”, smatraju u Erste banci.

Iz NLB-a kažu da depoziti već drugu godinu zaredom rastu značajno i brže od kredita.

”Prethodne godine je akumulacija naglašenija kod depozita pravnih lica nego građana, gdje je stanje depozita čak i smanjeno u prvoj polovini godine. Iako možemo konstatovati višegodišnji značajan nivo povjeranja i kompanija i građana u bankarski sektor, ocjenjujemo da je rast u prethodnoj godini više posljedica generalnog, vrlo neizvjesnog ekonomskog ambijenta i smanjenog investicionog apetita, odnosno smanjenih prilika za preduzeća da uposle novac na produktivniji način”, kazali su u NLB banci.

(Vijesti/Investitor)