Foto: Privatna arhiva

"Iako sam kao dijete uvijek mislila da ću do 26. godine imati spreman odgovor na ovo pitanje, sada vidim koliko je put do one verzije sebe koju želimo vidjeti zaista dug, posebno ukoliko ne preskačete stepenice. Upravo iz složenosti Vašeg prvog pitanja, koje postavljam sebi vrlo često, trudim se u svojim dvadesetim godinama iskoristiti maksimum sopstvenog potencijala kako bih mogla odgovoriti na pitanje`ko sam`. Trenutno sam u poziciji u kojoj mogu jedino govoriti o svom putovanju i samom procesu izgradnje, ali i naglasiti da mi se dopada pravac u kojem se krećem, zahvaljajući roditeljima koji su uvijek bili tu da me usmjere i pridrže kormilo ukoliko izgubim kurs. Bez obzira na to, mogu podijeliti neke osnovne informacije o sebi, na osnovu kojih ćete imati uvid, iako ne potpun, u koju verziju Tare Lipovine želim izrasti do kraja puta", kazala je Lipovina.

U razgovoru za portal RTV Budva prisjetila se i kako je tekao proces obrazovanja:

"Iako sam rođena Cetinjanka, moje djetinjstvo je vezano za Budvu, gdje sam pohađala osnovnu i srednju školu, a odgovor bi bio nepotpun ukoliko ne bih spomenula Pizanu, gdje sam provela većinu ljetnjih odmora. Po završetku srednjeg obrazovanja, upisala sam Fakultet političkih nauka, smjer Međunarodni odnosi i diplomatija. Već 2017. godine sam se preselila u Heidelberg i nastavila studije na jednom od najstarijih univerziteta u Evropi. Po povratku kući i završenih specijalistickih studija, doselila sam se u Luxembourg i započela Master studije na programu European Governance. I dalje živim u Luksemburgu, ali sada već kao doktorand na Univerzitetu u Luxemburgu", istakla je ona.

Kazala je da je od početka doktorata angažovana na poziciji projektnog menadžera na projektima rodne ravnopravnosti, u sklopu međunarodne organizacije koja prioritetno djeluje na podrucjima Južne Azije

"Malo više riječi ću podijeliti sa vama o svom doktoratu - projekat uspostavlja novi konceptualni pristup pod akronimom GENCODEV (Goender Coherence for Development) i bavi se analizom EU integracija u zemljama kandidatkinjama, kako bi ispitao uticaj regionalnih integracionih procesa na rodnu koheziju. Narednih par godina ću istraživati normativne mehanizme koji doprinose ili podrivaju rodnu koheziju, operacionalizacijom gender mainstreaming-a u evropskim i nacionalnim okvirima javnih politika. Dugoročno posmatrajući, moja disertacija će predstavljati temelj za komparativna istraživanja rodne kohezije za razvoj, replicirajuci metodologiju na druge države u regionu. Ne samo to, već može metodološki služiti državnim administracijama za implementaciju rodno utemeljnih politika. A sada ću preći na praktičniji dio posla. Dakle, već od početka doktorata sam angažovana na poziciji projektnog menadžera na projektima rodne ravnopravnosti, u sklopu međunarodne organizacije koja prioritetno djeluje na podrucjima Juzne Azije. Odgovorna sam za implementaciju, monitoring i evaluaciju 13 projekata, u različitim oblastima djelovanja. Posao uključuje i redovne posjete projektnim oblastima, što je dodatna vrijednost onome čime se bavim.Tako da smo sada u fazi priprema za put u Indiju u aprilu mjesecu sljedeće godine, gdje cemo boraviti optimalno tri do četri nedjelje", kazala je Lipovna.



Tornado može biti izazvan jednostavnim zamahom krila leptira

"Posao u društvenom sektoru, posebno u AEIN-u, je imao veliki uticaj na način života koji sam vodila do tada, pogotovo kada je riječ o smanjenju prekomjerne potrošnje, održivoj kupovini i ponovnoj upotrebi starih stvari. Jako je značajno da se trudimo kao racionalna bića doprinjeti eliminisanju negativnih uzroka i posljedica na one najranjivije u zemljama u razvoju, koji su najveći nosioci tereta loših odluka i zapadne kulture. Ukoliko ne djelujemo kao pojedinci u ublažavanju posljedica klimatskih promjena, udruženo u borbi za osnovna ljudska prava, sve sa istim ciljem ekonomskog rasta i neodrživog razvoja, postajemo dio problema, umjesto rješenja i veliki dio odgovornosti ostaje na nama. Posebno bih istakla ulogu obrazovanja u kreiranju kritičke svijesti mladih ljudi i skretanje pažnje na pitanja od važnosti za opstanak životne sredine kakvu poznajemo danas. Djeluje mi zgodno za elaborirati ovo koristeci se path dependence teorijom sa kojom sam se prvi put susrela u Heidelbergu, na azijskom Institutu, koja nalazi da mali uzroci mogu imati velike posljedice (pa tako metaforicki i tornado može biti izazvan jednostavnim zamahom krila leptira) i bazira se na uvjerenju da mala promjena u iniciajlnim uslovima moze rezultirati znacajno drugacijim ishodima. Za kraj ovog pitanja, dodala bih da sam angazovana kao istraživački konsultant u think thank organizaciji ECFR - Evropski Savjet za Spoljnu Politiku, gdje istrazujem javne politike EU, njenu normativnu i transformativnu moć i ulogu koja joj je dodjeljena u međunarodnim odnosima", kazala je ona.



Tara je prije tri godine godine predstavljala Crnu Goru u Evropskom Parlamentu u Briselu, a evo kako ona opsuje taj događaj

"Na samom početku Master studija, napisala sam istraživački rad koji se bavio društvenim problemima i uticaja na mlade i njihovu poziciju u društvu. Na osnovu tog rada sam i selektovana za omladinskog predstavnika ljudskih prava CG u Briselu. Sam program je trajao dvije godine i sastojao se od treninga o vještini zagovaranja i lobiranja, raznim radionicama vođenih od strane stručnih lica koji se bave javnim politikama u evropskim institucijama. Potom je slijedio period individualnog istraživanja, u mom slučaju na temi slobode medija, uz pomoć Civil Rights Defenders tima. Po završetku rada, pretstavila sam svoj rad u Evropskom Parlamentu uz prisustvo članova parlamenta, gdje sam govorila o problemima sa kojima se mladi u Crnoj Gori susreću i o uticaju polarizacije medija na mlade. Program je obuhvatao dvije posjete Evropskom Parlamentu, međutim zbog pandemija koja nas je zahvatila, bili smo prinuđeni drugi stastanak obaviti online, ali ne manje efektivno", istakla je Lipovna.

Na pitanje "Čemu je naučio život van granica Crne Gore", Tara govori sledeće:

"Njamanje što možete uraditi kada ste van granica svoje zemlje, jeste da posmatrate šta je to tačno poslužilo tu određenu državu u kojoj boravite da bude na višem stepenu razvoja od društva iz kojeg dolazite. Ono što sam ja najčešće primjetila, jeste razlika u pojmu razvoja i progresa, onako kako ga razumijemo mi kući i kako se to percipira ovdje. Najvažniji element razvoja jeste održivost. Naučila sam da u procesu donošenja odluka, polazim od ideje dugoročnosti, ne kratkovidnosti", kazala je ona.

Jedan savjet mladim studentima koji žele da se usavršavaju van granica Crne Gore, jeste da treba da izađu iz zone komfora i da to "ohrabrenje" prvo kreće od kuće.

"Obavljajući staž u Karijernom Centru UCG-a i kancelariji za Međunarodnu saradnju, imala sam uvid u to koliko je uprkos velikih napora i podijeljenih iskustava alumnista, neiskorišćenih stipendija i propuštenih šansi za usavršavanjem na nekim od najboljih univerziteta u Evropi, sve kao posljedica neiformisanosti i ponekad i nezainteresovanosti studenata. Potrebno je motivisati studente i ukazati im na benefite razmjene na profesionalno i lično usavršavanje. Ipak, izlazak mladih iz zone komfora ne treba da počne ohrabrivanjem na Univerzitetu, već od ranije dobi i od kuće", zaključila je Lipovna.

D.Č.