Foto: Pixabay

Jedan od ključnih uvida u oblasti kognitivne psihologije jeste tzv. kriva zaboravljanja, tj. model koji prikazuje koliko brzo zaboravljamo nove informacije ako ih ne obnavljamo ili primjenjujemo. Većina informacija blijedi u roku od nekoliko sati ili dana, osim ako se ne podstakne aktivnim tehnikama učenja.

Stručnjaci poput profesora Henryja Roedigera i Marka McDaniela, autora knjige Make It Stick, naglašavaju važnost tri naučno podržane strategije:

1. Objasnite sebi ono što učite

Objašnjavanje pojmova sopstvenim riječima pomaže mozgu da dublje obradi i trajno zapamti informacije. Pokušajte to što čitate prevesti u svakodnevni jezik i povezati sa ličnim iskustvom.

2. Aktivno prisjećanje

Puko prelistavanje bilješki može da djeluje korisno, ali nije efikasno za dugoročno pamćenje. Umjesto toga, zatvorite knjigu i pokušajte da prepričate glavno što ste pročitali. Ova vježba ne samo da jača pamćenje, već i otkriva šta zaista razumijete, a šta ne.

3. Pamćenje kroz vremenske razmake

Umjesto da učite sve odjednom, rasporedite ponavljanje informacija kroz duže vremenske periode. Tehnike poput „spaced repetition“ dokazano poboljšavaju dugoročnu memoriju.

Od kvantiteta do kvaliteta

Moderni pristupi učenju sve više naglašavaju kvalitet obrade informacija umesto njihove količine. Usporite čitanje, zadržite se na ključnim idejama, i uključite tehnike koje će pomoći mozgu da ih sačuva. U vremenu kada informacije dolaze sa svih strana, vještina zadržavanja znanja postaje dragocjenija od same brzine čitanja.





Izvori:

​Brown, P. C., Roediger, H. L., III, & McDaniel, M. A. (2014). Make it stick: The science of successful learning. Belknap Press.
Bjork, R. A., Dunlosky, J., & Kornell, N. (2013). Self-regulated learning: Beliefs, techniques, and illusions. Annual Review of Psychology.
Hass, D. (2015, February 11). This is how the brain filters out unimportant details. Psychology Today.
Radvansky, G. A. (2017). Human memory (3rd ed.). Routledge

Obrada: Portal RTB