Neizgrađeni hoteli i napuštena gradilišta, ruglo koje prijeti crnogorskoj obali

Reževići, jedan od najljepših dijelova Budvanske rivijere, suočavaju se sa ozbiljnim izazovima koje donosi ekspanzija građevinskog lobija.

Radović/Foto: printscreen

Predsjednik mjesne zajednice Reževići, Aleksandar Radović je, gostujući u jutarnjem programu TV Budva, otkrio glavne probleme sa kojima se suočavaju mještani, ali i moguća rješenja.

Radović naglašava da su izazovi sa kojima se suočava Reževići gotovo identični onima u ostalim mjesnim zajednicama Budve.

„Infrastruktura i finansiranje mjesnih zajednica su dva najveća problema. Mjesne zajednice, iako najbliže građanima, imaju ograničene resurse i malo mogućnosti da samostalno rješavaju probleme“, kaže Radović.

Najveća prijetnja, prema njegovim riječima, dolazi iz sektora nekontrolisane gradnje.

„Vidimo šta se desilo u Budvi, Bečićima i Rafailovićima. Sada se isti model širi ka Svetom Stefanu, Blizikućima, Reževićima, Petrovcu i Buljarici. Termin ‘budvanizacija’ je postao sinonim za nekontrolisanu urbanizaciju, i to ne u pozitivnom smislu. Nekada smo se ponosili autentičnošću paštrovskih sela, a sada prijeti opasnost da ih beton potpuno uništi“, upozorava Radović.

Radović tvrdi da veliki investitori koriste zakonske rupe kako bi izbjegli plaćanje PDV-a i komunalija.

„Pod krinkom ekskluzivnih hotela, u stvarnosti se grade stanovi za prodaju. Dokazali smo to i na Upravnom sudu u slučaju Skočiđevojke. Ovakvi projekti ne donose nikakav prosperitet ni lokalnoj zajednici ni državi. Umjesto turističkog razvoja, dobijamo nekontrolisanu izgradnju bez ikakve garancije da će objekti biti završeni“, ističe on.

Jedan od gorućih problema su započeti, a nikada završeni objekti.

„U Reževićima postoji veliki broj nedovršenih građevina koje narušavaju izgled mjesta, ali i izazivaju infrastrukturne probleme. Veliki investitori nemaju nikakvu obavezu prema opštini ili državi da završe projekte koje su započeli. Tako dobijamo poluzavršene konstrukcije koje ničemu ne služe, osim da nagrđuju prostor“, kaže Radović.

Stanovnici Reževića žele razvoj, ali ne po cijenu gubitka identiteta i kvaliteta života.

„Ne tražimo da se ne gradi, već da se gradi planski i odgovorno. Projekti poput onih u Porto Montenegru ili Luštici su primjeri kako turizam i urbanizacija mogu ići ruku pod ruku bez uništavanja prirode i autentičnosti“, objašnjava Radović.

Jedan od ključnih problema u Reževićima je nedostatak brze medicinske intervencije.

„Nedavno smo izgubili mladog čovjeka od 39 godina jer je hitna pomoć stigla prekasno. Budvi treba ispostava hitne pomoći bliže Petrovcu i Reževićima, posebno tokom ljetnje sezone kada su gužve velike“, upozorava Radović.

Ipak, postoje i pozitivne vijesti.

„Radimo na izgradnji bistijerne za vodosnabdijevanje sela Čami Do, što će trajno riješiti problem vode za mještane i poljoprivrednike. Takođe, planiramo rekonstrukciju elektromreže i zamjenu starih vodovodnih cijevi, kako bismo poboljšali infrastrukturu“, navodi Radović.

Radović istuče i dobru saradnju sa predstavnicima drugih mjesnih zajednica.

„Iako političkim strukturama to ne odgovara, saradnja između mjesnih zajednica je na visokom nivou. Svi mi dijelimo iste probleme i zajedničkim snagama se borimo za njihovo rješavanje“, zaključuje on.

Na kraju, Radović poručuje da će borba za očuvanje identiteta i kvaliteta života u Reževićima biti nastavljena.

„Naši preci su se hiljadama godina borili da ovaj prostor ostane autentičan. Mi ne smijemo dozvoliti da ga izgubimo za svega nekoliko decenija“, zaključuje predsjednik mjesne zajednice Reževići.

Opširnije u video snimku:

Tekst priredila redakcija portala RTV Budva